LZMK

Filmska enciklopedija

GOLEM Filmska traka traži dalje ...

GOLEM, glineni div kojega je, po legendi, napravio rabin Judah Loew ben Bezabel u žid. getu u Pragu oko 1580, za vladavine Rudolfa II Habsburškoga; kad je Loew na čelu glinenog kolosa ispisao magičnu riječ emet (istina), G. se pokrenuo i izvršavao naloge gospodara; kad je izbrisano prvo slovo (mel = mrtav), kip se raspao u prah. Književno interpretiran u istoimenom romanu Gustava Meyrinka iz 1915, motiv je inspirirao nekoliko evr. filmskih redatelja raznih razdoblja, uglavnom kao legendarno-magijska anticipacija robotâ i dr. humanoida znanstvene fantastike.

Prva (izgubljena) verzija nastaje 1914. u Njemačkoj (Golem H. Galeena i P. Wegenera). Slijede Golem i plesačica (1917) P. Wegenera, Golem (1918) U. Gada, zatim klas. remek-djelo ekspresionizma Golem, kako je došao na svijet (1920) P. Wegenera i C. Boesea, pa kasnije ekranizacije u Francuskoj (Golem J. Duviviera iz 1936, te J. Kerchbrona iz 1967. za televiziju), ČSSR (Carev pekar, 1951, M. Friča), Vel. Britaniji (To, 1967, H. Ledera) i Poljskoj (Golem, 1979, P. Szulkina).

R. Mun.


Citiranje:
GOLEM. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 22.5.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1988>.

kratice i simboli