WHEELER, Lyle

WHEELER, Lyle, am. scenograf (Woburn, Massachusetts, 2. II 1905 — Woodland Hills, California, 10. I 1990). Studirao arhitekturu na sveučilištu Southern California. Isprva indus. dizajner, potom ilustrator u novinama. Scenografiji se posvećuje 1936, kada sklapa ugovor s kompanijom United Artists. Ugled stječe surađujući s producentom D. O. Selznickom: dizajnom studija film. producenta u filmu Zvijezda je rođena (W. A. Wellman, 1937), čiju vizualnost »posuđuje« od brodskog interijera, značajnim i po tome što su prvi put materijali kao staklo, metal i kamen upotrijebljeni za kreiranje suvremenog prostora snimljenog u technicoloru. Iduće godine zapažen je ultramodernom scenografijom noćnog kluba u filmu Mladi u srcu (R. Wallace, 1938), u kojoj dominiraju staklo, beton i metalni namještaj. Svoj prvi Oscar dobiva za scenogr. rješenja interijerâ južnjačke aristokracije iz Georgije u superspektaklu Prohujalo s vihorom (V. Fleming, 1939). God. 1940. prelazi u MGM, gdje pod vodstvom C. Gibbonsa izrasta u jednog od vodećih hollywoodskih scenografa. Prešavši 1945. u 20th Century-Fox, iduće godine osvaja drugi Oscar za film Anna i kralj Sijama J. Cromwella; 1947. postaje rukovoditelj scenogr. odjela. Sklon uglavnom arhitektonskim rješenjima te uporabi modernih, čvrstih materijala, W. je podjednako uspješan u pov. i suvremenim ambijentima te njihovu dizajnerskom i scenogr. usklađivanju s tehnikom technicolora, a osobito u cinemascopeu (npr. Tunika, 1953, H. Kostera /treći Oscar/). Izraziti »scenograf interijerâ«, podjednako se snalazi u velikim i malim prostorima, čak klaustrofobičnima (npr. scenografija tavana u Dnevniku Anne Frank, 1959, G. Stevensa /četvrti Oscar/). God. 1965. prelazi u Paramount, a povlači se 1975.

Ostali važniji filmovi (sam ili u suradnji): Alahov vrt (R. Boleslawski, 1936); Zatočenik Zende (J. Cromwell, 1937); Ništa sveto (W. A. Wellman, 1937); Pustolovine Toma Sawyera (N. Taurog, 1938); Rebecca (A. Hitchcock, 1940); Zmajevo sjeme (J. Conway i H. S. Bucquet, 1944); Laura (O. Preminger, 1944); Krilo i molitva (H. Hathaway, 1944); Krilata pobjeda (G. Cukor, 1944); Pali anđeo (O. Preminger, 1945); Trg mamurluka (J. Brahm, 1945); Kuća u 92. ulici (H. Hathaway, 1945); Prepusti je nebu (J. M. Stahl, 1945); Drvo raste u Brooklynu (E. Kazan, 1945); Cluny Brown (E. Lubitsch, 1946); Stogodišnje ljeto (O. Preminger, 1946); Dragonwyck (J. L. Mankiewicz, 1946); Moja draga Klementina (J. Ford, 1946); Sentimentalno putovanje (W. Lang, 1946); Poljubac smrti (H. Hathaway, 1947); Daisy Kenyon (O. Preminger, 1947); Zauvijek Amber (O. Preminger, 1947); Džentlmenski sporazum (E. Kazan, 1947); Nazovi Northside 777. (H. Hathaway, 1948); Trg lopova (J. Dassin, 1949); Pinky (E. Kazan, 1949); Uzbuna na ulicama (E. Kazan, 1950); Sve o Evi (J. L. Mankiewicz, 1950); Četrnaest sati (H. Hathaway, 1951); Viva Zapata! (E. Kazan, 1952); Snjegovi Kilimandžara (H. King, 1952); Muškarci više vole plavuše (H. Hawks, 1953); Rijeka bez povratka (O. Preminger, 1954); Đavolov vrt (H. Hathaway, 1954); Ljubav je sjajna stvar (H. King, 1955); Sedam godina vjernosti (B. Wilder, 1955); Kralj i ja (W. Lang, 1956); Autobusna stanica (J. Logan, 1956); Gradić Peyton (M. Robson, 1957); Sunce se ponovo rađa (H. King, 1957); Mladi lavovi (E. Dmytryk, 1958); Ulica North Frederick br. 10 (Ph. Dunne, 1958); Južni Pacifik (J. Logan, 1958); Dugo toplo ljeto (M. Ritt, 1958); Prinuda (R. Fleischer, 1959); Divlja rijeka (E. Kazan, 1960); Prijedlog i usvajanje (O. Preminger, 1962); Kardinal (O. Preminger, 1963); Najbolji čovjek (F. J. Schaffner, 1964); Prva pobjeda (O. Preminger, 1965); Zarobljenici svemira (J. Sturges, 1969); Reci da me voliš, Junie Moon (O. Preminger, 1969); Potjera (K. Douglas, 1975).