VLAD, Roman

VLAD, Roman, tal. skladatelj rum. podrijetla (Czernowitz, Bukovina /danas Černovci, USSR/, 29. XII 1919). Završivši muz. školu u rodnom gradu, 1938. odlazi u Rim, gdje otada stalno djeluje (tal. državljanin od 1951); 1938-42. studira klavir na Accademiji Sta. Cecilia. Ugled stječe kao pijanist (interpret suvremene glazbe), avangardni skladatelj, te jedan od najmjerodavnijih muz. kritičara i teoretičara XX st. Kompozitor ekspresionističkog izraza, sklada balete, opere, scensku, elektronsku i sintetsku muziku, te orkestralna, komorna i klavirska djela. Na filmu od 1947, isprva u dokum. produkciji; posebno inventivno surađuje u djelima o lik. umjetnicima L. Emmera (npr. Leonardo da Vinci, 1953, i Picasso, 1954), s kojim surađuje i na igr. filmu (Nedjelja u kolovozu, 1950; Pariz je uvijek Pariz, 1951; Camilla, 1955; Djevojka u izlogu, 1960). Partiture za igr. filmove temelji na načelu lajtmotiva vezanog uz određenu osobu ili situaciju; vrhunac ostvaruje u Romeu i Juliji (1954) R. Castellanija — muzikom skladanom dijelom po uzoru na renesansnu glazbu, a dijelom prema suvremenim načelima. God. 1950. nagrađen je godišnjom nagradom tal. kritike Nastri d’Argento za svoj dotadašnji doprinos filmu.

Ostali važniji filmovi: Zidovi Malapage (R. Clément, 1948); Ljepota đavola (R. Clair, 1949); Žene bez imena (G. von Radvanyi, 1949); Gospodin Ripois (R. Clément, 1953); Helena Trojanska (R. Wise, 1955); Kean (F. Rosi i V. Gassman, 1957); Jedan život (A. Astruc, 1957); Snovi u ladici (R. Castellani, 1957); Pakao u gradu (R. Castellani, 1958); Zakon (J. Dassin, 1958); Izazov (R. Rosi, 1958); Gospodarica svijeta (W. Dieterle, 1960); Strašna tajna doktora Hitchcocka (R. Freda, 1962); Mladi Toscanini (F. Zeffirelli, 1988).