VIDOR, Charles

VIDOR, Charles, am. redatelj madž. podrijetla (Budimpešta, 27. VII 1900 — Beč, 4. VI 1959). Studirao u Budimpešti i Berlinu; za I svj. rata pješadijski poručnik austroug. vojske. Nakon rata radi u studijima UFA-e u Berlinu, a 1924. odlazi u SAD kao operni pjevač. U Hollywoodu isprva nekoliko godina djeluje kao montažer, redaktor scenarija i asistent redatelja, dok prvi put režira (bez potpisa) u filmu Maska Fu Manchua (1932) Ch. Brabina. Hollywoodski rutiner visoke vizualne kulture, u povijesti filma ostat će prvenstveno kao autor Gilde (1946), najerotičnijega am. → crnog filma (kojim se proslavila R. Hayworth). Uspjehe je ostvario i često imitiranim thrillerom Slijepa ulica (Blind Alley, 1939) i melodramom »o princu iz bajke« Labud (The Swan, 1956), posljednjim filmom G. Kelly — tako reći njenom životnom pričom. Majstor interijera, radi i dr. »glamourozne« žanrove, npr. musicale Djevojka s naslovne strane (Cover Girl, 1944) sa R. Hayworth i G. Kellyjem, te Voli me ili ostavi (Love Me or Leave Me, 1955) sa D. Day i J. Cagneyjem, odn. biografske filmove Nezaboravna melodija (A Song to Remember, 1945) o F. Chopinu, Hans Christian Andersen (1952) i Pjesma bez kraja (Song without End, 1960) o F. Lisztu, za čijeg je snimanja umro, pa ga je dovršio G. Cukor. Režirao je 34 igr. filma (za razne kompanije, a 1939-48. za Columbiju).

Ostali važniji filmovi: Ona nije dama (She’s No Lady, 1937); O, moj sine! (My Son My Son!, 1940); Dama u pitanju (The Lady in Question, 1940); Dame u mirovini (Ladies in Retirement, 1941); Tuttleovi s Tahitija (Tuttles of Tahiti, 1942); Desperadosi/Jahači osvetnici (The Desperadoes, 1943); Ponovno zajedno (Together Again, 1944); Iznad 21 (Over 21, 1945); Carmenine ljubavi (The Loves of Carmen, 1948); Oluja na Istoku (Thunder in the East, 1953); Rapsodija (Rhapsody, 1954); Zbogom, oružje (A Farewell to Arms, 1956); Divlji čovjek (The Joker Is Wild, 1957).