TOURNEUR, Jacques

TOURNEUR, Jacques, američko-franc. redatelj (Pariz, 12. XI 1904 — Bergerac, Francuska, 19. XII 1977). Sin → Mauricea T. Prateći oca po svijetu, 1919. postaje građanin SAD. Odrastao u Hollywoodu; od 1924. kancelarijski je momak u MGM-u, potom glumi u nekoliko filmova, te radi razne poslove u ekipama svog oca. Vrativši se 1928. u Pariz, montažer je očevih filmova; ondje 1931. debitira kao redatelj. U Francuskoj do 1934. režira još 5 filmova, od kojih se ističe Toto (1933). Od 1935. ponovno u Hollywoodu, isprva je redatelj II ekipe (npr. Priča o dva grada, 1935, J. Conwaya), potom redatelj kratkometr. filmova (do 1939). Tada započinje izuzetno uspješnu karijeru autora uglavnom niskobudžetnih filmova (39 projekata do povlačenja 1965 /3 u korežiji/); u svojim ostvarenjima ne postiže uvijek snažne dramske efekte, ali se iskazuje kao jedan od najrafiniranijih hollywoodskih stilista (što mu i do najnovijeg doba osigurava status autora). Jednako uspješno režira krim. filmove (kojima se uklapa u struju am. film noira), vesterne, filmove strave i pustolovne filmove, s vrhuncem karijere u 40-im godinama. Njegova 3 filma za kompaniju RKO (u produkciji V. Lewtona) spadaju u klasiku horrora. U Mačjem narodu (Cat People, 1942) S. Simon tumači djevojku srp. porijekla koja se pretvara u panteru i ubija sve koji je emotivno ugrožavaju; u filmu Šetala sam uz Zombija (I Walked with a Zombie, 1943) u okviru jednostavne melodramske fabule stvara iznimno sugestivne prizore voodoo-ceremonijâ i pretvaranja u žive mrtvace; Čovjek-leopard (The Leopard Man, 1943), ekranizacija romana Crni alibi C. Woolricha (W. Irisha), prava je krim. studija u horror-ambijentu. U krim. filmovima posebnu pažnju poklanja kreiranju karizmatskih likova, pa R. Mitchum u filmu Iz prošlosti/Podigni moja vješala visoko (Out of the Past, 1947) tumači jednog od najslojevitijih junaka film noira. U vesternima inzistira na perfektnom technicolor-ugođaju, što Wichiti (1955) i posebno Prolazu u kanjonu (The Canyon Passage, 1946) daje pravi »barokni šarm«. Pustolovnim filmom Plamen i strijela (The Flame and the Arrow, 1950) promovira B. Lancastera u nasljednika E. Flynna, dok u tipičnomu tal. žanru peplum stvara jedan od svojih najpopularnijih filmova Bitka kod Maratona (La battaglia di Maratona, 1959, sa M. Bavom). Potaknut uspjehom Noći demona (Night of the Demon, 1957, u Vel. Britaniji), 60-ih godina vraća se filmu strave, ali ni pisci poput E. A. Poea i R. Mathesona, ni glumci V. Price i B. Karloff ne uspijevaju Komediju strave (The Comedy of Terror, 1963) i Ratne bogove dubine (War Gods of the Deep/City under the Sea, 1965) uzdići iznad (visokog) prosjeka, pa T. napušta film i okreće se televiziji.

Ostali važniji filmovi: Majstor-detektiv Nick Carter (Nick Carter Master Detective, 1939); Fantomski jahači (Phantom Riders, 1940); Dani slave (Days of Glory, 1944); Opasni eksperiment (Experiment Perilous, 1944); Berlin Express (1948); Jednostavan život (Easy Living, 1949); Zvijezde u mojoj kruni (Stars in My Crown, 1950); Ana od Indije (Anne of the Indies, 1951); Na način gauča (Way of a Gaucho, 1952); Sastanak u Hondurasu (Appointment in Honduras, 1953); Stranac na konju (Stranger on Horseback, 1955); Zora velikog dana (Great Day in the Morning, 1955); Sumrak (Nightfall, 1957).