TOLAND, Gregg

TOLAND, Gregg, am. snimatelj i redatelj (Charleston, Illinois, 29. V 1904 — Hollywood, 28. IX 1948). Član A. S. C. Od 15. godine dostavljač u kompaniji Fox, od 16. asistent snimatelja (npr. A. Edesona i G. S. Barnesa). God. 1927/28. surađuje sa R. Floreyjem i S. Vorkapichem u eksp. filmu Život i smrt hollywoodskog statista br. 9413, a od 1929. je samostalni snimatelj. Neprestano istražujući mogućnosti film. tehnike, patentirao je → blimp za ton. snimanje, kao i načine za kontinuirano održavanje oštrine u kadru kod pokreta kamere. Počeci snim. karijere vezani su mu uglavnom uz redatelja W. Wylera, za kojeg — među ostalim — snima Njih troje (1936), Ulicu bez izlaza (1937), Orkanske visove (1939), gdje je za uspio spoj fotogr. komponentî romantičnoga i realističnoga nagrađen Oscarom, Zakon Divljeg zapada (1940), Male lisice (1941), te Najljepše godine našeg života (1946), za čiju realist. fotografiju prima drugog Oscara; u to doba uspješno radi i za J. Forda (Plodovi gnjeva i Dugo putovanje kući iz 1940). Sva ta ostvarenja odlikuje ekspresivna izgradnja svjetla te rad s manjom količinom rasvjete. Gotovo legendaran status T., međutim, stječe kadrovima velike dubinske oštrine, uočljivima već u Malim lisicama, no posebno efektnima u filmovima O. Wellesa Građanin Kane (1941) i Veličanstveni Ambersonovi (1942). U tom smislu najčešće koristi širokokutni objektiv žarišne duljine 24 mm, ali i za ono doba vrlo osjetljivu emulziju Eastman super XX (100 ASA), kako bi zatvaranjem blende postigao što veću dubinu; snima najčešće pri otvorima objektiva f 8, pojedine prizore i pri f 11 odn. f 16 (u to se vrijeme standardno snimalo pri f 2,8 ili f 3,5); osvjetljenje u kombinaciji osjetljivije vrpce, antirefleksnih prevlaka na objektivima (Ward Opticoat) i reduciranih otvora stvorilo mu je niz problema oko izgradnje svjetla, pa je scenu morao osvijetliti tako da na njoj vlada niži svjetlosni kontrast no uobičajeno. Inače, fotografiju Građanina Kanea odlikuje tipično ekspresionističko svjetlo, te retorički vrlo djelotvorni odnosi svjetla i sjene (smatra se da je T. taj tip osvjetljenja iskušao u horror-filmu Luda ljubav, 1935, K. Freunda), a njenoj atraktivnosti pridonose i pokreti kamere, odabir kutova snimanja i efektna kompozicija kadrova. Za II svj. rata poručnik je u film. službi am. mornarice, gdje i režira ratne dokum. filmove; Oscarom je nagrađen za Sedmi prosinca (December 7th, 1943) u korežiji sa J. Fordom. Već prije rata ogledao se i na filmu u boji (The Goldwyn Follies, 1938, G. Marshall /sa R. Rennahanom/), a najbolje ostvarenje u toj tehnici dao je u filmu Pjesma je rođena (1947) H. Hawksa. Umro je od srčanog udara pri kraju snimanja filma Čarolija (1948) I. Reisa.

Ostali važniji filmovi: Momak iz Španjolske (L. McCarey, 1932); Tugboat Annie (M. LeRoy, 1933); Rimski skandali (F. Tuttle, 1933); Nana (D. Arzner, 1934); Mi ponovno živimo (R. Mamoulian, 1934); Svadbena noć (K. Vidor, 1935); Jadnici (R. Boleslawski, 1935); Sjaj (E. Nugent, 1935); Dođi i uzmi (H. Hawks i W. Wyler, 1936); Put do slave (H. Hawks, 1936); Priče se događaju noću (F. Borzage, 1937); Silom odveden (A. L. Werker, 1938); Kauboj i dama (H. C. Potter, 1938); Raffles (S. Wood, 1940); Vatrena kugla (H. Hawks, 1942); Odmetnik (H. Hughes, 1943); Biskupova supruga (H. Koster, 1947).