STEVENS, George

STEVENS, George, am. redatelj, producent i snimatelj (Oakland, California, 18. XII 1904 — Lancaster, California, 8. III 1975). Iz glum, obitelji, od 5. godine nastupa u kazalištu. Od 1921. asistent redatelja, a od 1927. film. snimatelj (niz kratkometr. filmova S. Laurela, O. Hardyja i H. Langdona); kritika mu je kasnije — kao redatelju — spočitavala da svaki kadar snima s »bezbrojnim« repeticijama, jer je kao snimatelj siguran u »sliku«, ali ne i u dramaturšku vrijednost kadra. Režira od 1929 (npr. kratkometr. filmove iz serije Boy Friends). Prvi cjelovečernji film Cohenovi i Kellyjevi u nevolji (The Cohens and the Kellys in Trouble, 1933) režira prema popularnoj Universalovoj seriji iz 1916-23. Nakon toga uspješan je soc. melodramom Alice Adams (1935), muz. filmovima Doba swinga (Swing Time, 1936) i Vjenčanje s preprekama (A Damsel in Distress, 1937), romant. komedijom Živahna dama (Vivacious Lady, 1938), svi sa zvijezdama u usponu (G. Rogers, F. Astaire, J. Stewart), te kolonijalnom pustolovinom Gunga Din (1939) prema R. Kiplingu. Nakon razdoblja u kojem prevladavaju osrednja ostvarenja (s izuzetkom screwball-komedije Što brojniji, to veseliji — The More the Merrier, 1943), 50-ih godina talent potvrđuje Mjestom pod suncem (A Place in the Sun, 1951, Oscar za režiju, nominacija za najbolji film), sugestivnom adaptacijom romana Američka tragedija Th. Dreisera, u kojoj iskazuje sposobnost »kreativne kontrole« glumaca i dr. suradnika (snimatelj W. C. Mellor, skladatelj F. Waxman). Idući veliki uspjeh je Shane (1953, nominacija za Oscar za najbolji film i režiju), klas. vestern pun vizualne dramatike i simboličkih efekata, koji zadobiva tragičku dimenziju (atraktivna romant. eksploatacija motiva revolveraša /A. Ladd/ kao »prokletnika«). Klas. epski film (197 min) Div (Giant, 1956, Oscar za režiju, nominacija za najbolji film) kronika je života texaskih bogataša (sa E. Taylor, R. Hudsonom i J. Deanom u gl. ulogama). Sva ova 3 djela tematski su indirektno povezana, ilustrirajući određene aspekte am. života i povijesti, ostvarenja i zablude »američkog sna«. Liričnost, stalna dimenzija i njegovih prethodnih projekata, do izražaja posebno dolazi u potresnoj drami Dnevnik Anne Frank (The Diary of Anna Frank, 1959, nominacija za Oscar za najbolji film i režiju). U skladu s vlastitim naraslim ambicijama (ali i tadašnjim hollywoodskim tendencijama prema spektaklu), S. se upušta u vrlo prestižan projekt Najveća priča ikad ispričana (The Greatest Story Ever Told, 1965), koji — unatoč vizualnoj monumentalnosti — doživljuje neuspjeh, u prvom redu zbog suviše »statične« impostacije lika Krista (M. von Sydow). Karijeru završava Jedinom igrom u gradu (The Only Game in Town, 1969), osrednjim pokušajem vraćanja romant. tematici iz 30-ih godina. Režirao je 25 cjelovečernjih igr. filmova (kojima je od 1938. često i producent). Potkraj II svj. rata snimao je oslobođenje Danske, te zatvorenika koncentracionog logora Dachauu.

Kroz vrlo dugo profesionalno iskustvo izrastao u jednog od najistaknutijih am. redatelja, na vrhuncu je karijere 50-ih godina kao jedan od hollywoodske »velike petorice« (uz J. Hustona, B. Wildera, W. Wylera i F. Zinnemanna); za kritičare autorske orijentacije S. je oličenje »Eisenhowerove ere«. Izuzmu li se njegova najuspjelija ostvarenja, opus iz 30-ih godina odlikuje iskreni žar ali »bez dubine«, a onaj iz 50-ih stvaralačka strogost s vrlo prigušenom osobnošću.

Njegov sin George Stevens jr. je film. producent, višegodišnji predsjednik American Film Institutea, ujedno suosnivač njegove nagrade za životno djelo (prvi put dodijeljene 1973).

Ostali važniji filmovi: Kentuckyjske sjemenke (Kentucky Kernels, 1934); Annie Oakley (1935); Quality Street (1937); Budnica u noći (Vigil in the Night, 1940); Serenada za groš (Penny Serenade, 1941); Govor grada (The Talk of the Town, 1942); Žena godine (The Woman of the Year, 1942); Sjećam se mame (I Remember Mama, 1948); Nešto zbog čega vrijedi živjeti (Something To Live for, 1952).

LIT.: D. Richie, George Stevens: An American Romantic New York 1970.