SHEARER, Norma

SHEARER, Norma (puno ime Edith N. Shearer /negdje Fisher/), am. glumica kan. podrijetla (Westmount, Quebec, 10. VIII 1904 /negdje 1900. ili 1902/ -— Los Angeles, 12. VI 1983). Od 1920. statistica (npr. Put prema istoku D. W. Griffitha), ubrzo dobiva sve veće uloge (osobito od 1923, kada sklapa ugovor s kompanijom MGM, gdje ostaje do kraja karijere). Prvi veći uspjeh postiže u filmu Onaj koga su išćuškali (V. Sjöström, 1924) i otada je — zahvaljujući i protektoru (od 1927. suprugu) I. Thalbergu — u očitom usponu. Status zvijezde stječe ulogom konobarice u Princu studentu (1927) E. Lubitscha. Ostvarivši »bezbolan« prijelaz u zv. film, 1930. je nagrađena Oscarom za ulogu u Raspuštenici R. Z. Leonarda. Ta prva iz niza uloga svojeglavih, samostalnih žena čini je jednom od najpopularnijih predstavnica tipa → mondenke (»elegantnija verzija Joan Crawford«), inteligentne »svjetske žene za 30-e godine«, posebno omiljene u ženske publike (1932-34. među 10 je najkomercijalnijih glumaca). Sukus glamoura kakav priželjkuje MGM — privlačna, »damskog« izgleda i nastupa, pažljivo birajući uloge i uživajući ugled glumice koja o kutovima snimanja i osvjetljenju zna koliko i snimatelj — na vrhuncu je popularnosti do potkraj 30-ih godina. Od ostalih uloga ističu se 2 u filmovima C. Browna (uz C. Gablea) za koje je nominirana za Oscar — Slobodna duša (1931) i Idiotovo zadovoljstvo (1939), zatim njena najdraža — pjesnikinje Elizabeth B. u Barrettovima iz ulice Wimpole (S. Franklin, 1934, nominacija za Oscar), Julije (iako postarije) u Romeu i Juliji (G. Cukor, 1936, nominacija za Oscar), naslovna u Mariji Antoaneti (W. S. Van Dyke, 1938), te središnji lik među više ženskih zvijezda u Ženama (G. Cukor, 1939). Nakon 2 manje uspjela filma iz 1942. povukla se s filma i iz hollywoodskih krugova. Nastupila je u ukupno 59 filmova.

Ostale važnije uloge: Toranj laži (V. Sjöström, 1925); Đavolji cirkus (B. Christensen, 1926); Glumica (S. Franklin, 1928); Posljednji časovi gospođe Cheyney (S. Franklin, 1929); Budimo veseli (R. Z. Leonard, 1930); Privatni životi (S. Franklin, 1931); Neprestano nasmiješena (S. Franklin, 1932); Neobični interludij (R. Z. Leonard, 1932); Bijeg (R. Z. Leonard, 1940); Njen kartonski ljubavnik (G. Cukor, 1942).