REISCH, Walter

REISCH, Walter, am. scenarist i redatelj austrijsko-žid. podrijetla (Beč, 23. V 1903 — 29. III 1983). Film. karijeru otpočinje 1921. kao asistent A. Korde; iste godine realiziran mu je u Njemačkoj prvi scenarij. Zbog uspona nacizma vraća se u Austriju, odakle emigrira u Vel. Britaniju pa (1938) u SAD. Ondje je koscenarist u više filmova koji promoviraju evr., »imigrantski« rafinman u bavljenju klas. žanrovima i ekstravagantnim sižejima podobnim za eksponiranje neobičnih, često bizarnih karaktera i tipova. Osobito su zapaženi Veliki valcer/Priče iz bečke šume (J. Duvivier, 1938), Ninočka (E. Lubitsch, 1939) i Lady Hamilton (A. Korda, 1942). Kao član scenar. ekipe filma Plinsko svjetlo (G. Cukor, 1944) nominiran je za Oscara, a dobio ga je — sa Ch. Brackettom i R. L. Breenom — za film Titanic/Propast Titanica (J. Negulesco, 1953). U Austriji je režirao film Epizoda (Episode, 1935), u Vel. Britaniji Muškarci nisu bogovi (Men Are Not Gods, 1937), u SAD Pjesma Šeherezade (Song of Scherezade, 1947), a u SR Njemačkoj Mušica (Die Mücke, 1954) i Kornet (Der Cornet, 1955).

Ostali važniji filmovi (kao koscenarist): Pratermizzi (G. Ucicky, 1927); Noć pripada nama (C. Froelich, 1929); Dva srca u tročetvrtinskom taktu (G. von Bolvary, 1930); Hokus-pokus (G. Ucicky, 1930); Koncert za flautu u Sanssouciju (G. Ucicky, 1930); U tajnoj službi (G. Ucicky, 1931); Grofica Monte Cristo (K. Hartl, 1932); F.P. 1 ne odgovara (K. Hartl, 1932); Plavi san (P. Martin, 1932); Sezona u Kairu (R. Schünzel, 1933); Plinske svjetiljke (Th. Dickinson, 1940); Drug X (K. Vidor, 1940); Taj nesigurni osjećaj (E. Lubitsch, 1941); Božanstveno tijelo (A. Hall, 1943); Lepeza lady Windermere (O. Preminger, 1949); Model i ženidbena posrednica (G. Cukor, 1952); Niagara (H. Hathaway, 1953); Djevojka na crvenoj baršunastoj ljuljački (R. Fleischer, 1955); Tinejdžerska buntovnica (E. Goulding, 1956); Izvanredni gospodin Pennypacker (H. Levin, 1959); Put u središte Zemlje (H. Levin, 1959).