RABAL, Francisco

RABAL, Francisco, španj. glumac (Murcia, 8. III 1925). Nakon građanskog rata naučnik u tvornici čokolade, potom uči električarski zanat u isusovačkom koledžu, u čijoj amaterskoj kaz. družini počinje glumiti. Zaposlivši se kao električar u studijima Chamartín, 1945. počinje statirati a 1950. i glumiti na filmu. Visok, tamnokos i tamnoput, izrazito južnjačkog izgleda i autoritativna nastupa, ubrzo se svrstava među vodeće španj. glumce (kasnije i cjelokupnoga španj. govornog područja); od 1956. stvara i međunar. karijeru (Francuska, Italija, Juž. Amerika, SAD, Švedska). Najuspješnije surađuje sa L. Buñuelom: kao ideal, svećenik čije »življenje kršćanstva« izaziva samo otpor i mržnju u Nazarínu (1958), te kao uravnoteženi rođak egzaltirane naslovne junakinje (S. Pinal) u Viridiani (1961). Najveći uspjeh postiže u filmu Nevini sveci (1984) M. Camúsa, gdje je za ulogu osobenjaka koji se osvećuje za sve bogataške hirove i nepravde prema sebi i svojoj rodbini, nagrađen na festivalu u Cannesu (ex aequo s partnerom iz filma A. Landom). Iako je nastupio u još nekoliko ambicioznih projekata (npr. Pomračenje, 1962, M. Antonionija; Redovnica, 1966, J. Rivettea; Ljepotica dana, 1967, L. Buñuela; Tatarska pustinja, 1976, V. Zurlinija; Dugo ljetovanje, 1976, J. Camina; Košnica, 1983, M. Camúsa), u njegovoj plodnoj karijeri većinu ipak čine uloge u komerc. filmovima (u starijoj dobi sve više sporedne). Glumi i na televiziji (npr. kao slikar Goya u tv-seriji Užasi rata M. Camúsa).

Ostale važnije uloge: Namiguša Marisa (M. Bolognini, 1957); Veliki plavi put (G. Pontecorvo, 1958); Sonate (J. A. Bardem, 1959); U pet poslije podne (J. A. Bardem, 1960); Ruka u zamci (L. Torre Nilson, 1960); Smrt bandita (G. Amato, 1961); Glineni golub (G. Montaldo, 1961); Zavjerenik Mathias Sandorf (G. Lampin, 1962); Povratak u domovinu (D. Damiani, 1963); Suze za bandita (C. Saura, 1964); Marie-Chantal (C. Chabrol, 1966); Vještice (omnibus, epizoda L. Viscontija, 1967); Cervantes (V. Sherman, 1968); Simon Bolivar (A. Blasetti, 1969); Ann i Eva (A. Mattsson, 1970); Nadnica straha (W. Friedkin, 1977); Gvozdeni prefekt (P. Squitieri, 1977); Corleone (P. Squitieri, 1978); Takva kakva si (A. Lattuada, 1978); Camorra (L. Wertmüller, 1985); Priča (L. Comencini, 1986).