PORTER, Edwin Stanton

PORTER, Edwin Stanton, am. redatelj i pionir filma (Connellsville, Pennsylvania, 21. IV 1869 — New York, 30. IV 1941). Sin sitnog trgovca, sa 14 godina napušta školu i otpočinje uzbudljiv život karakterističan za većinu pionira filma. Isprva prodavač novina, pismoslikar, telegrafist, blagajnik u kazalištu, krojač, zborist i mehaničar; filmsku tehniku upoznaje radeći u laboratoriju kompanije Vitascope Th. A. Edisona i prodajući Edisonove projektore po Latinskoj Americi. Od 1899. kino-operater u New Yorku; pokušava usavršavati kamere i aparate za projiciranje filmova, ali mu radionica stradava u požaru. Kako je u to vrijeme djelovao i kao neovisni snimatelj, Edison ga zapošljava najprije u odjelu za popravak aparata, a nešto kasnije postaje snimatelj i redatelj kratkih filmova za → nickelodeone. Isprva je oponašao kratke snimke sa statičnom kamerom braće Lumière, a potom i scene s trikovima G. Mélièsa. U povijest filma ulazi Životom američkog vatrogasca (The Life of an American Fireman, 1903), jednim od prvih u kome se prikazuju 2 istodobne radnje (dio historičara filma smatra da je nastao pod izravnim utjecajem Vatre, 1901, J. Williamsona). Ta krajnje jednostavna priča osnovana većinom na usporednosti zbivanja na 2 različita mjesta (kuća gori, vatrogasci jure da spase ženu i dijete u čemu i uspijevaju), poslužila je kao osnova za novu film. dramaturgiju, a prvim primjerom jednostavne montaže i kao osnova za razvitak film. jezika. U 12-minutnom filmu Velika pljačka vlaka (The Great Train Robbery, 1903), dugo pamćenom po polukrupnom planu razbojnika koji puca u publiku (ovaj je plan svaki kino-operater, po uputama iz kataloga, mogao po svom nahođenju zalijepiti na početak ili kraj filma), P. je usavršio paralelnost radnje, a na kraju dodao i jedan novi, značajan element odvajanja filma od kazališta — potjeru koja postaje neotuđivi dio film. dramaturgije. Nakon golemog uspjeha ova 2 filma P. je postao rukovodilac Edisonove produkcije; na tom položaju dao je prvi film. posao → D. W. Griffithu (gl. ulogu u filmu Spašen iz orlovog gnijezda, 1907, J. Searlea Dawleyja). Prije no što je napustio Edisona i osnovao (1909) vlastitu produkciju Defender Pictures, realizirao je još 2 značajna filma društvenokritičke tematike — Bivši osuđenik (The Ex-Convict, 1904) i osobito Kleptomanka (The Kleptomaniac, 1905) o dvjema ženama uhvaćenim u krađi u samoposluživanju: bogatu puštaju kao kleptomanku, dok siromašna biva zatvorena kao kradljivica.

God. 1910. svoju je kompaniju, s nekoliko partnera, reorganizirao u Rex-Film Company, koju je 1912. priključio moćnoj tvrtki Famous Players A. Zukora; sâm je postao generalni direktor i blagajnik tog studija — jednoga od preteča → Paramounta. Nastavljajući s eksperimentima i na polju mehanike te film. mogućnostî kamere, 1913. u filmu Neizvjesnost (Suspense) dijeli ekran na 3 dijela da bi prikazao 3 međuovisne radnje u isto vrijeme (14 godina prije A. Gancea u njegovu Napoleonu iz 1927). Posljednji film Lydia Gilmore snimio je 1916, a onda je prodao svoj udio u Famous Playersu i prekinuo red. karijeru. Posvetio se istraživanju zvuka na filmu, filma u boji i trodimenzionalnog filma, ali je 1929. doživio potpuni financ. slom. Zaboravljen, posljednje godine proživio je u anonimnosti, ali i dalje eksperimentirajući s konstrukcijama kamerâ za uski format film. vrpce. Tek kad je objavljena vijest o njegovoj smrti, svijet »se sjetio« njegova udjela i značaja u razvitku kinematografije. Za G. Sadoula njegovi su filmovi »nespretne i vrlo primitivne vrpce«, no on je ipak nezaobilazni pionir film. umjetnosti — osobito na planu montaže i fabularnog filma.

Ostali važniji filmovi — dokumentarni: Inauguracija predsjednika McKinleyja (President McKinley's Inauguration, 1897), McKinleyjev sprovod (McKinley's Funeral Cortege, 1901); igrani: Osveta uredskog potrčkala (The Office Boy's Revenge, 1902); Čiča Tomina koliba (The Uncle Tom's Cabin, 1903); Mala pljačka vlaka (The Little Train Robbery, 1905); Život američkog policajca (The Life of an American Policeman, 1905); San pijanca (The Dream of a Rarebit Fiend, 1906); Život kauboja (The Life of a Cowboy, 1906); Kathleen Mavourneen (1906); Bostonska čajanka (The Boston Tea Party, 1908); Pony Express (1909); Sherlock Holmes mlađi (Sherlock Holmes jr., 1911); Zatočenik dvorca Zenda (The Prisoner of Zenda, 1912); Grof Monte Cristo (The Count of Monte Cristo, 1912); Dobri mali đavolak (A Good Little Devil, 1913, sa J. Searleom Dawleyjem); Tess iz olujne zemlje (Tess of the Storm Country, 1914); Prepustiti se struji (Hearts Adrift, 1914); Takva mala kraljica (Such a Little Queen, 1914); Vječni grad (The Eternal City, 1915, sniman u Rimu); Zaza (1915); Bella donna (1915); Kraljević i prosjak (The Prince and the Pauper, 1915).