PATHÉ, Charles

PATHÉ, Charles, franc. izumitelj, film. industrijalac, producent i redatelj (Chevry-Cossigny, 25. XII 1863 — Monte Carlo, 25. XII 1957). Sin alsaškog mesara i kuharice koji su 1870. doselili u Pariz (Vincennes). Već sa 12 godina radi u očevoj i dr. trgovinama. Nakon 5 godina voj. službe 1889. odlazi u Argentinu; 1891. vraća se u domovinu gdje se bavi najrazličitijim poslovima: trgovac vinom, vlasnik restorana, advokatski pisar i dr. God. 1894. kupuje Edisonov fonograf i započinje s ekshibicijama po cijeloj Francuskoj, što mu donosi velike prihode, pa za samo nekoliko mjeseci postaje jedan od gl. uvoznika i trgovaca toga Edisonova izuma. U srpnju iste godine, u suradnji sa H. Jolyjem konstruira projektor eknetographes kinétoscopes, a 1896. vlasnik je velikog broja projekcijskih dvorana, za čije potrebe i režira nekoliko kratkometr. filmova, uglavnom oponašajući braću Lumière (npr. Lijeganje Parižanke — Coucher de la Parisienne, 1895, i Dolazak vlaka na stanicu Vincennes — L'arrivée d'un train à la gare de Vincennes, 1896). Iste godine s braćom Emileom, Jacquesom i Théophileom osniva jednu od najznačajnijih film. kompanija u svijetu → Pathé Frères. Sve do 1901. gl. izvor njegovih prihoda bile su projekcijske dvorane, no tada napušta taj posao i otpočinje djelovati kao film. producent (u suradnji s redateljem i producentom F. Zeccaom), Već 1902. izgrađuje veliki studio u Vincennesu, u kojem proizvodi golem broj filmova (snima se i po 1 dnevno); iduće godine počinje otvarati filijale u inozemstvu. Razvijajući posao, osniva ubrzo i tvornicu fotogr. i film. opreme (među ostalim, eksperimentira sa substand. formatima i s koloriranjem), a gradnjom studijâ, laboratorijâ (npr. Joinville) i kino-dvoranâ osigurava monopol na svjetskom tržištu pa je 1907-12. najmoćniji film. industrijalac u svijetu. God. 1914. odlazi u SAD i osniva am. ogranak svoje kompanije — Pathé Exchange. Iako je u prvom redu bio poslovni čovjek, neprestano je pronalazio nove talente koji su, zahvaljujući njemu, postali zvijezde tog razdoblja (npr. A. Deed, M. Linder i dr.). Već po njegovu povratku iz SAD 1917. kompanija mu počinje stagnirati, jer se na tržištu počinju masovno pojavljivati jeftiniji am. filmovi. Prekomjerne ambicije Bernarda Natana Tanenzapfa, od 1929. upravitelja kompanije, dovode je u još lošiji položaj, pa se P. u svibnju 1930 — prodavši i posljednju akciju — povlači u mirovinu u Monte Carlo. Posmrtno mu je objavljena autobiografska knjiga Od Pathé Frères do Pathé-Cinéma (De Pathé Frères à Pathé-Cinéma, Lyon 1970).