MOSFIL'M

MOSFIL'M, sovj. poduzeće za proizvodnju i distribuciju filmova; najveći film. studio u SSSR-u i jedan od najvećih u svijetu. Osnovan je 1924. od dvaju postrev. poduzeća: Goskino i Sovkino. Gradnja velikih studijskih ateljea počinje 1927. u Vorobjovljevim Gorama blizu Moskve, a prvi je film snimljen 1930. Naziv poduzeća isprva je Filmska tvornica »Sojuzkino«, od 1934. Moskitio-kombinat a današnje ime dobilo je 1935. U poduzeću među prvima snimaju S. M. Ejzenštejn, V. I. Pudovkin i A. P. Dovženko, a 30-ih godina pridružuju im se i neki dr. ugledni redatelji: A. L. Ptuško, I. A. Pirjev, M. I. Romm, A. M. Room i J. J. Rajzman. Nakon II svj. rata (za kojeg je studio privremeno premješten u → Alma Atu) novi su redatelji Mosfil'ma S. J. Jutkjevič, M. K. Kalatozov, B. V. Barnet, J. I. Solnceva i dr. Pedesetih godina posebno se ističu G. N. Čuhraj i S. F. Bondarčuk, a od 60-ih protagonisti novoga autorskog vala sovj. filma M. M. Hucijev, A. A. Tarkovski, G. N. Danelija, I. V. Talankin, A. S. Mihalkov-Končalovski, A. N. Mitta i dr. Osvajajući mnogobrojne nagrade na svjetskim festivalima, filmovi tog poduzeća počinju pronositi glas o revitalizaciji sovj. filma, npr. Četrdesetprvi (1956) i Balada o vojniku (1959) Čuhraja, Ždralovi lete (1957) Kalatozova, Čovjekova sudbina (1959) Bondarčuka i Ivanovo djetinjstvo (1962) Tarkovskog. Ističu se mnogobrojne uspjele ekranizacije knjiž. baštine, a upravo takvim djelom — Rat i mir (1965) Bondarčuka — u studiju se počinju uvoditi cinemascope i stereofonski zvuk. Od svih sovj. poduzeća M. najviše sudjeluje u međunar. koprodukcijama (najčešće s Albanijom, Bugarskom, Francuskom, Italijom, Njemačkom DR, Poljskom i Rumunjskom), osobito 60-ih godina. Pri poduzeću djeluju ugledne glum. i red. škole, a njime upravlja Umjetnički savjet Generalne direkcije studija. Opskrbljen potpunom teh. opremom, M. je poč. 70-ih godina imao više od 5000 zaposlenih, a taj se broj porastom film. proizvodnje postupno i povećava. Od kraja 50-ih godina M. prosječno proizvodi 25-30 (kasnije i 45-50) filmova godišnje, što je u sovj. produkciji koja ne prelazi 150 filmova najveći udio (proizvodnja druga 2 najveća studija, Gorki iz Moskve i → Lenfil'm iz Lenjingrada, gotovo je upola manja).