MOLANDER, Gustaf

MOLANDER, Gustaf, šved. redatelj i scenarist (Helsinki, 18 /negdje 11/ XI 1888 — Stockholm, 21. VI 1973). Sin pisca i operne pjevačice, pripadnik šved. manjine u Finskoj. God. 1907-09. uči glumu u školi Kraljevskoga dramskog kazališta u Stockholmu, od 1909. glumac Švedskog kazališta u Helsinkiju. U Švedskoj definitivno od 1911. kao glumac Strindbergovog kazališta Intima, a od 1913. Kraljevskoga dramskog kazališta. God. 1921-24. rukovodi glum. školom te kuće (gdje mu je učenica i G. Garbo). Kazalište napušta 1926. — Od 1917. scenarist je više filmova V. Sjöströma (npr. Terje Vigen, 1917) i M. Stillera (npr. Pjesma o grimiznom cvijetu, 1918, i Blago gospodina Arnea, 1919). Režira od 1920, u nij. razdoblju uglavnom moral. komedije; ističu se Kralj Bode (Bodakungen, 1920) i Gusari s jezera Mälaren (Mälarpirater, 1923). Po odlasku Sjöströma i Stillera u Hollywood, M. postaje vodeći redatelj tvrtke Svensk Filmindustri. Mada njegovi filmovi redovito postižu komerc. uspjehe, vrijedna djela počinje stvarati tek u zv. razdoblju. Prvo je Jedna noć (En natt, 1931), priča o 2 brata na suprotnim stranama za fin. revolucije (1917-19), a odlikuje se za to pionirsko doba vrlo funkcionalnim korištenjem zvuka. Nekoliko njegovih psihol. drama i melodrama osigurava međunar. karijeru I. Bergman (i nakon II svj. rata značajan je za karijere nekih danas vodećih šved. glumaca); izdvaja se Intermeco (Intermezzo, 1936), o profesorici klavira koja se zaljubljuje u oženjenog violinista. Za rata režira više uspjelih djela, npr. Vječnu vatru (Det brinner en eld, 1943) s dojmljivom atmosferom okupiranog Osla i Riječ (Ordet, 1943), prema drami K. Munka, u kojem su mnoge sekvence seoskog života ravnopravne onima u istoimenom dan. remek-djelu C. Th. Dreyera iz 1955. Režirajući do duboke starosti (ukupno oko 70 filmova), ostvario je više djela vrlo značajnih za razvitak šved. kinematografije.

I njegov brat Olaf Molander cijenjen je šved. redatelj najstarije generacije.

Ostali važniji filmovi: Uskrs policajca Paulusa (Polis Paulus påsksmäll, 1924, u Danskoj); Ingmarovo nasljeđe (Ingmarsarvet, 1925); Prema istoku (Till osterland, 1926); Parižanke (Parisiskor, 1927); Grijeh (Synd, 1928); Dragi rođaci (Kära släkten, 1933); Swedenhielmovi (Swedenhielms, 1935); Na sunčanoj strani (På solsidan, 1936); Dolar (Dollar, 1938); Lice jedne žene (En kvinnas ansikte, 1938); Emilie Högqvist (1939); Izjaši u noć (Rid i natt, 1942); Portugalski car (Kejsaren av Portugallien, 1944); To je moj model (Det är min modell, 1946); Žena bez lica (Kvinna utan ansikte, 1947); Život tek počinje (Nu börjar livet, 1948); Eva (1948); Ljubav pobjeđuje (Kärleken segrar, 1949); Razišli kvartet (Kvartetten som sprängdes, 1950); Rastavljeni (Frånskild, 1951); Prkos (Trots, 1952); Ljubav (Kärlek, 1952); Stakleni brijeg (Glasberget, 1953); Blago gospodina Arnea (Herr Arnes Peningar, 1954); Pjesma o grimiznom cvijetu (Sångem om den eldröda blomman, 1956); Stimulantia (epizoda u omnibusu, 1967).