MITCHUM, Robert

MITCHUM, Robert, am. filmski i tv-glumac (Bridgeport, Connecticut, 6. VIII 1917). Zbog neslaganja s očuhom rano napušta dom i radi kao rudar, prodavač, profesionalni boksač (27 borbi) i dr. Glum. karijeru otpočinje 1943, nastupivši te godine (u vrlo malim ulogama, gotovo bez teksta) u čak 18 filmova. Poznat postaje ulogom poručnika u Priči o redovu Joeu (W. A. Wellman, 1945), za koju je nominiran za Oscara za epizodu, dok prvu gl. ulogu — ljubavnika K. Hepburn — igra u filmu Podzemna struja (V. Minnelli, 1946). U poratnoj potrazi za novim film. junacima, već prvim idućim ulogama nameće se svojom osebujnošću, stvorivši krajnje suzdržanim, »neprimjetnim« glum. sredstvima posve novi tip, u kojem se prožimlju svojstva → dobroga lošeg momka i gubitnika tipičnog za suvremenu struju film noira. Snažan, djelujući tromo i umorno (karakteristične napola spuštene vjeđe i podočnjaci), flegmatičnih reakcija, privlači zagonetnošću, distanciranošću i ravnodušnošću u kojima je, međutim, prisutna naglašena prijetnja povremeno iskazana na rubu verbalne i fiz. brutalnosti. Takav tip (koji mu popularnost osigurava sve do 80-ih godina) čini ga prikladnim za uloge u različitim žanrovima — većinom tvrdih (tough guy), samodostatnih, pomalo rezigniranih usamljenika (loner — budući da tada vrlo moderno stvaranje stand, para /sa J. Russell/, koje je poč. 50-ih godina pokušao producent H. Hughes, nije uspjelo) koji s istim mirom krče sebi put do uspjeha ili stradavaju (najčešće zbog grešaka u prošlosti). U početku karijere tipiziran kao vojnik (npr. Do kraja svijeta, 1946, E. Dmytryka), ubrzo počinje igrati privatne detektive (prvi put u filmu Iz prošlosti/Podigni moja vješala visoko, 1947, J. Tourneura, zatim u Velikoj krađi, 1949, D. Siegela, kasnije u filmovima Zbogom, ljepotice, 1974, D. Richardsa i Tragovi ucjene, 1978, M. Winnera /u oba kao Chandlerov Phil Marlowe/), zapadnjake (npr. Progonjen, 1947, R. Walsha, Trag pume, 1954, W. A. Wellmana i Rijeka bez povratka, 1954, O. Premingera, kasnije El Dorado, 1967, H. Hawksa) te pustolove i lutalice (npr. Macao, 1952, J. von Sternberga, Veseljaci/Rodeo, 1952, N. Raya i Lutalice, 1960, F. Zinnemanna). U zrelijoj dobi glumi i autoritativne, mudre očeve (npr. Kuća na brežuljku, 1959, V. Minnellija i, kasnije, Marijini ljubavnici, 1984, A. S. Mihalkova-Končalovskog), ali se okušava i u ulogama suprotnim stvorenom macho-tipu (npr. kao prevareni suprug u Ryanovoj kćeri, 1970, D. Leana). Izrazite negativce igra rjeđe; ističe se najneobičnija uloga njegove karijere — propovjednika-ubojice u Noći lovca (1955) Ch. Laughtona. Do 1988. nastupio je u više od 100 filmova (najčešće kompanijâ RKO, MGM i United Artists). Uspješno glumi i na televiziji (npr. gl. uloga u tv-seriji Vjetrovi rata).

I njegovi sinovi James i Christopher Mitchum su glumci.

Ostale važnije uloge: Trideset sekundi iznad Tokija (M. LeRoy, 1944); Medaljon (J. Brahm, 1946); Unakrsna vatra (E. Dmytryk, 1947); Želi me (M. LeRoy i G. Cukor, 1947); Rachel i stranac (N. Foster, 1948); Krv na mjesecu (R. Wise, 1948); Crveni poni (L. Milestone, 1949); Gdje živi opasnost (J. Farrow, 1950); Njegov tip žene (J. Farrow, 1951); Anđeosko lice (O. Preminger, 1952); Minutu do dvanaest (T. Garnett, 1952); Druga prilika (R. Maté, 1953); Nije znala reći ne (L. Bacon, 1954); I ne kao stranac (S. Kramer, 1955); Bandido (R. Fleischer, 1956, i koproducent); Samo nebo zna, gospodine Allison (J. Huston, 1957); Vatra tamo dolje (R. Parrish, 1957); Neprijatelj pod morem (D. Powell, 1957); Lovci (D. Powell, 1958); Brežuljci gnjeva (R. Aldrich, 1959); Divna zemlja (R. Parrish, 1959); Trava je zelenija (S. Donen, 1960); Mamac za ubojicu (J. L. Thompson, 1962); Ljuljačka za dvoje (R. Wise, 1962); Najduži dan (K. Annakin, A. Marton i B. Wicki, 1962); Lista Adriana Messengera (J. Huston, 1963); Divljanje (Ph. Karlson, 1963); Ona i njeni muževi (J. L. Thompson, 1963); Gospodin Moses (R. Neame, 1965); Put na Zapad (A. V. McLaglen, 1967); Pancho Villa jaše (B. Kulik, 1968); Tajna ceremonija (J. Losey, 1968); Krvavi poker (H. Hathaway, 1968); Jahač bez milosti (B. Kennedy, 1969); Dobri i loši momci (B. Kennedy, 1969); Žrtvovani (R. Nelson, 1972); Prijatelji Eddyja Coylea (P. Yates, 1973); Yakuza (S. Pollack, 1975); Bitka za Midway (J. Smight, 1976); Poslednji magnat (E. Kazan, 1976); Matilda (Da. Mann, 1978); Narednik Steiner (A. V. McLaglen, 1979); Agencija (G. Kaczender, 1980); Prvenstvena sezona (J. Miller, 1982); Ambasador (J. L. Thompson, 1984).

LIT.: M. Tomkies, The Robert Mitchum Story, Chicago 1972; R. Belton, Robert Mitchum, New York 1976.