LOOS, Anita

LOOS, Anita, am. scenaristica i književnica (Sisson, California, 26. IV 1893 — New York, 18. VIII 1981). Prve poduke u pisanju dobiva od oca u čijem kazalištu kao djevojčica i glumi. Scenar. karijeru otpočinje već sa 12 godina, surađujući do 1915. na više od 400 kratkometr. filmova. Od 1912. piše i za D. W. Griffitha (a i autorica je natpisâ za njegovu Netrpeljivost, 1916). U tom razdoblju najuspješnije surađuje sa J. Emersonom i A. Dwanom, pišući duhovite akcione komedije prikladne za isticanje fiz. potencijalâ glumca D. Fairbanksa. God. 1919. udaje se za Emersona i otada scenar. aktivnost nastavljaju zajedno, radeći do sredine 20-ih godina za istaknute redatelje S. Franklina, V. Fleminga i M. A. Neilana, te glumice C. i N. Talmadge u mnogim komedijama i melodramama. Njezin roman Muškarci više vole plavuše (Gentlmen Prefer Blondes) postiže 1925. velik uspjeh pa ga s Emersonom adaptira za kazalište i film (kasnije, sa J. Fieldsom, i u musical koji 1953. vrlo uspješno ekranizira H. Hawks). S Emersonom piše i kaz. komade; ističe se Socijalni registar (Social Register), također uspješno ekraniziran (M. A. Neilan, 1935). Od ostalih njenih knjiga značajne su one o filmu Kako pisati za film (How to Write Photoplays, 1919) i Uspjeti na filmu (Breaking into the Movies, 1921).

Zamjerna scenar. tehnika, te ljupkost i humornost dijaloga osiguravaju joj angažmane i 30-ih godina kada piše za S. Wooda, J. Conwaya, W. S. Van Dykea, G. Cukora i dr. vrhunske redatelje. Najveći uspjeh postiže scenarijem spektakla San Francisco (W. S. Van Dyke, 1936), paradigmatičnim modelom za → filmove katastrofe 70-ih godina. Poč. 40-ih godina napušta film, a iskustvo koristi za nekoliko autobiografskih, biografskih i memoarskih knjiga: Djevojka poput mene (A Girl Like I, 1966), Dvostruko lakše (Twice over Lightly, 1971, s glumicom H. Hayes), Oprosti se od Hollywooda (Kiss Hollywood Goodbye, 1974), Ansambl od tisuću (Cast of Thousands, 1977) i Sestre Talmadge (The Talmadge Sisters, 1978).

Ostali važniji filmovi (sama ili u suradnji): Newyorški šešir (D. W. Griffith, 1912); Ludilo Manhattana (A. Dwan, 1916); Njegova slika u novinama (J. Emerson, 1916); Divlji i rutav (J. Emerson, 1917); Američka aristokracija (J. Emerson, 1918); Ženino mjesto (V. Fleming, 1921); Dulcy (S. Franklin, 1923); Muškarci više vole plavuše (M. St. Clair, 1928); Borba (D. W. Griffith, 1931); Crvenokosa žena (J. Conway, 1932); Zadrži svog čovjeka (S. Wood, 1933); Barbarin (S. Wood, 1933); Saratoga (J. Conway, 1937); Žene (G. Cukor, 1939); Susan i Bog (G. Cukor, 1940); Cvijeće u prašini (M. LeRoy, 1941); Kad se žene sastaju (R. Z. Leonard, 1941); Sreli su se u Bombayu (C. Brown, 1941); Oženio sam anđela (W. S. Van Dyke, 1942).