KRAUSS, Werner

KRAUSS, Werner, njem. filmski i kazališni glumac (Gestungshausen, 23. VII 1884 — Beč, 20. X 1959). Karijeru započinje kao sedamnaestogodišnjak u jednoj putujućoj kaz. družini. Poslije nastupa u brojnim njem. i austr. kazalištima (tako, od 1913. član je kazališta M. Reinhardta u Berlinu). Od 1914. glumi i na filmu, razvivši se ubrzo u vodećeg glumca njem. ekspresionizma; do kraja nij. razdoblja nastupio je u više od 100 filmova. I svjetsku slavu stekao je dvostrukom ulogom sajamskog opsjenara i ludog ravnatelja ludnice u filmu Kabinet doktora Caligarija (R. Wiene, 1919), koja je postala prototipom ekspresionističkog shvaćanja glume. U sl. maniri uspješno je ostvario i ulogu Jacka Trbosjeka u Muzeju voštanih figura (P. Leni, 1924). Tumačio je i niz karaktera u filmovima snimljenim prema djelima knjiž. klasike, među kojima se osobito ističu uloge Jaga (Othello, 1922, D. Buchowetzkog), Orgona (Tartüff, 1925, F. W. Murnaua) i Muffata (ekranizacija Zoline Nane, 1926, J. Renoira), a zanimljive kreacije ostvario je i u nekoliko biografskih filmova (npr. Robert Koch, 1939, H. Steinhoffa i Paracelsus, 1943, G. W. Pabsta). Po dolasku nacistâ na vlast postaje »državnim glumcem« i nastupa u više propagandnih filmova, tako u Židovu Süssu (V. Harlan, 1940), gdje tumači ulogu rabina Loewija. Smatra ga se jednim od »velike četvorice« njem. karakternih glumaca tog razdoblja (uz H. Georgea, G. Gründgensa i E. Janningsa). Neposredno po završetku rata, zbog nekorektnog držanja za vrijeme nacističke vlasti (osobito zbog sudjelovanja u realizaciji Židova Süssa), izrečena mu je zabrana nastupanja u kazalištu i na filmu, pa je u poratnom razdoblju nastupio tek u 2 manje značajna filma.

Ostale važnije uloge: Pagoda (J. May, 1914); Hoffmannove priče (R. Oswald, 1915); Krhotine (L. Pick, 1920); Braća Karamazovi (D. Buchowetzki i C. Froelich, 1920); Danton (D. Buchowetzki, 1921); Christian Wahnschaffe (U. Gad, 1921); Lady Hamilton (R. Oswald, 1921); Mudri Nathan (M. Noa, 1922); Ljubav i spletka (C. Froelich, 1922); Ulica bez radosti (G. W. Pabst, 1925); Ljubomora (K. Grüne, 1925); Tajne jedne duše (G. W. Pabst, 1926); Praški student (H. Galeen, 1926); Napoleon na Svetoj Jeleni (I. Pick, 1929); York (G. Ucicky, 1931); Čovjek bez imena (G. Ucicky, 1932); Burgtheater (W. Forst, 1936); Annelie (J. von Baky, 1941); Otpuštanje (W. Liebeneiner, 1942).