KERR, Deborah

KERR, Deborah (puno ime Deborah J. Kerr-Trimmer), brit. filmska i kazališna glumica (Helensborough, 30. IX 1921). Škotkinja, iz plemenitaške porodice. Pohađala baletnu školu u Bristolu, potom se usavršavala u školi Saddler’s Wells u Londonu. Potkraj 30-ih godina okreće se kazalištu i počinje igrati manje uloge, uglavnom u klas. repertoaru. Na filmu od 1940 (Kontrabanda M. Powella); od 1947. igra i u am. filmovima (uglavnom za kompaniju MGM). U prvom dijelu karijere izgrađuje tip hladne i rezervirane dame »plave krvi«. Za nešto drugačiju ulogu — nesretne žene — u filmu Edward, moj sin (G. Cukor, 1948) nominirana je za Oscara. Nakon uloge nezadovoljene i nevjerne oficirske supruge u filmu Odavde do vječnosti (F. Zinnemann, 1953, nominacija za Oscara) sve češće igra uloge žena iza čije se hladne vanjštine krije prigušena ili sputavana seksualnost. Za Oscara je nominirana još 4 puta: za »rezerviranije« uloge u filmovima Kralj i ja (W. Lang, 1956) i Samo nebo zna, gospodine Allison (J. Huston, 1957), te za »senzualnije« u filmovima Odvojeni stolovi (De. Mann, 1958) i Lutalice (F. Zinnemann, 1960). Popularnost u publike donijele su joj, međutim, posve druge uloge, u kojima njezina seksualnost još više dolazi do izražaja: zavodnice frustriranog maloljetnika u Čaju i simpatiji (V. Minnelli, 1956), ljubavnicâ u filmovima Dobar dan, tugo (O. Preminger, 1957) i Ljubljeni nevjernik (H. King, 1959) te opsjednute guvernante u Nedužnima (J. Clayton, 1961). Do povlačenja s filma 1969. odigrala je 45 film. uloga. Otada nastupa samo u kazalištu u Britaniji.

Njezin drugi suprug Peter Viertel renomiran je film. scenarist.

Ostale važnije uloge: Major Barbara (H. French i D. Lean, 1941); I svanut će dan (H. French, 1942); Život i smrt pukovnika Blimpa (M. Powell i E. Pressburger, 1943); Vidim mračnog neznanca (F. Launder, 1945); Potpuni stranci (A. Korda, 1945); Crni Narcis (M. Powell i E. Pressburger, 1947); Propagandisti (J. Conway, 1947); Ako dođe zima (V. Saville, 1948); Molim te, vjeruj mi (N. Taurog, 1950); Rudnici kralja Salamona (C. Bennett, 1950); Quo vadis? (M. LeRoy, 1951); Zatočenik dvorca Zenda (R. Thorpe, 1952); Oluja na Istoku (Ch. Vidor, 1953); Julije Cezar (J. L. Mankiewicz, 1953); Ponosni i obeščašćeni (G. Seaton, 1956); Nešto za sjećanje (L. McCarey, 1957); Putovanje (A. Litvak, 1959); Trava je zelenija (S. Donen, 1960); Gola oštrica (M. Anderson, 1961); Vrt od krede (R. Neame, 1964); Noći iguane (J. Huston, 1964); Đavolje oko (J. L. Thompson, 1967); Antibebi-pilule (F. Cook, 1968); Padobranci dolaze (J. Frankenheimer, 1969); Aranžman (E. Kazan, 1969).