KEMIZAM FOTOGRAFSKIH PROCESA

KEMIZAM FOTOGRAFSKIH PROCESA. Dobivanje slike fotogr. procesima započinje osvjetljavanjem fotomaterijala (→ vrpca, filmska). U toj fazi srebro-bromid (AgBr; ili srebro-jodid, AgJ, ili srebro-klorid, AgCl) kao fotoaktivna supstancija iz emulzijskog sloja vrpce reagira sa svjetlom i pri tome dolazi do fotokem. reakcije — fotolize, prikazane sljedećom jednadžbom:

Iz jednadžbe je vidljivo da se srebro-bromid pod utjecajem svjetla razlaže u srebro i brom.

Kako su količine svjetla za osvjetljavanje u fotografiji relativno male, tako fotolizom srebro-bromida nastaje izrazito mala količina elementarnog srebra koja nije vidljiva prostim okom, pa se naziva nevidljivom latentnom slikom ili klicom za razvijanje. Mehanizam nastajanja latentne slike objašnjen je mnogim teorijama (Gurney-Mott, Mitchell i dr.). Iako teorije mehanizam nastajanja latentne slike različito objašnjavaju, sve one smatraju da je latentna slika izgrađena iz srebra.

Budući da se fotogr. procesima želi dobiti stabilna, vidljiva slika, nakon procesa osvjetljavanja slijedi obradba fotomaterijala u otopinama. Prva faza u obradbi crno-bijelog fotomaterijala jest razvijanje. Pri razvijanju se osvjetljena zrna srebro-bromida uz pomoć razvijačke tvari kao reducensa reduciraju u metalno srebro prema sljedećoj jednadžbi:

U ovoj redoks-reakciji razvijačka tvar hidrokinon kao reducens se sama oksidira u kinon. Uz gl. produkt ove reakcije, srebro, nastaje još i bromovodik, kojega neutraliziraju alkalije iz razvijača. Latentna slika ili klica za razvijanje djeluje katalitički na ovu redoks-reakciju, pa se uz normalno vrijeme razvijanja razvijaju samo osvijetljena zrna srebro-bromida. Crno metalno srebro stvara zacrnjenje, odn. vidljivu sliku. Nastala vidljiva slika nije još stabilna na svjetlu, jer još sadrži neosvijetljena zrna srebro-bromida. Zato je nakon prekidanja razvijanja potrebno fotomaterijal fiksirati. U toj otopini natrij-tiosulfat s neosvijetljenim zrnima AgBr stvara topive kompleksne spojeve koji ostaju u otopini, odn. koji se naknadnim pranjem uklanjaju iz slojeva. Na taj način zaostaje samo srebrna slika koja je trajna i stabilna.

Obradba kolor-fotomaterijala se sastoji iz kromogenog razvijanja, prekidanja razvijanja, izbljeđivanja i fiksiranja. Uz ove faze neki procesi predviđaju i dodatne kao što su: otapanje antihalo-sloja, stabilizacija gotove slike i dr.

U kromogenom razvijanju, uz stvaranje srebrne slike, teku i kondenzacijske reakcije za nastajanje boja. Mogu se prikazati jednadžbom:

U ovoj reakciji redoks-reakcijom nastaju: metalno srebro, oksidacijski produkt razvijačke tvari i bromovodik. Paralelno s njom teku kondenzacijske reakcije između oksidacijskog produkta razvijačke tvari i stvaralaca boja. Stvaraoci boja (od kojih je jedan tip spoj s reaktivnom metilenskom skupinom u gornjoj jednadžbi) mogu biti dodani u emulzijske slojeve, što je čest slučaj, ili se mogu dodati u kromogeni razvijač. Kondenzacijskim reakcijama u 3 emulzijska sloja istovremeno nastaju osnovne boje: žuta, purpurnocrvena i plavozelena a njihova je količina ekvivalentna količini nastalog srebra.

Kako crna srebrna slika prekriva sliku iz bojâ, potrebno je srebrnu sliku ukloniti. Zato se kolor-fotomaterijal nakon prekidanja razvijanja tretira u izbljeđivaču koji sadrži sredstvo za oksidaciju srebra. Tu se srebro najčešće opet prevodi u srebro-halogenid, koji će se zajedno s neosvijetljenim zrnima srebro-bromida u otopini za fiksiranje prevesti u topive kompleksne spojeve srebra. Tako se, nakon konačnog pranja, dobivaju 3 obojene slike: žuta, purpurnocrvena i plavozelena, koje suptraktivnom sintezom daju sve ostale boje.