JUTZI, Piel ili Phil

JUTZI, Piel ili Phil, njem. redatelj i snimatelj (1896 — 1946). Do 1920. režirao je i snimio 2 filma u okviru tada popularnih krim. i vestern-serija: Žmirkavi prozor (Das blinkende Fenster, 1919) i Osveta bandita (Die Rache des Banditen, 1919). God. 1926—30. radio je kao snimatelj i redatelj za poduzeće Prometheus, proizvodnu i distributersku kuću KP Njemačke; u tom je razdoblju snimio veći broj dokum. i propagandnih filmova. Po narudžbi poduzeća Volks-Film-Verband 1928. snima i režira dugometr. film Glad u Waldenburgu/Kruh naš svagdašnji (Hunger in Waldenburg/Unser tägliches Brot), potresnu dokumentarističku dramu o bijednom životu šleskih rudara; neke scene u tom djelu snimljene su pod očitim utjecajem D. Vertova. Iduće godine realizira svoj najambiciozniji projekt Mama Krausen putuje u sreću (Mutter Krausens Fahrt ins Glück, 1929), soc. melodramu o ženi iz radničke četvrti Berlina, koja u trenutku očaja počinja samoubojstvo; scenarij je napisao poznati berlinski crtač H. Zille, koji je svojim crtačkim predlošcima, naturalističkim skicama iz života berlinske sirotinje, znatno utjecao i na lik. komponentu filma. Drugo značajno ostvarenje Berlin-Alexanderplatz (1931), sa H. Georgeom u gl. ulozi, prvi je njegov zv. film, nastao pod utjecajem pokreta »Nova stvarnost« (postekspresionističkog smjera u njem. kinematografiji); ta ekranizacija romana A. Döblina prikazuje pozadinu života berlinskog lumpenproletarijata, razarajući na taj način prijašnji idilični i operetni stil filmova o berlinskim »pitoresknim dvorištima«. Po dolasku na vlast nacista odlazi u Austriju, gdje snima filmove Dvostruki agent Asev (Lockspitzel Asew, 1935), jedan od najuspjelijih špijunskih filmova tog doba, i Kozak i slavuj (Der Kosak und die Nachtigall, 1935), neko vrijeme zabranjen. Dobar dio njegove biografije, točan datum rođenja i smrti, zatim njegov rad u Njemačkoj za nacizma, ni do danas nisu točno ustanovljeni; pouzdano se jedino zna da je u Njemačkoj radio kao snimatelj u 2 manje značajna igr. filma.

Ostali filmovi (kao redatelj): Zakrabuljena strava (Das maskierte Schrecken, 1920); Klaus i Datsch (Klaus und Datsch die Pechvögel, 1926); Dječja tragedija (Kindertragödie, 1927).