JAENZON, Julius

JAENZON, Julius, šved. snimatelj i redatelj (Göteborg, 1895 — Stockholm, 1961). Vodeći je snimatelj i pionir »zlatnog doba« šved. nijemog filma. Snimajući uglavnom filmove redatelja V. Sjöströma i M. Stillera, prvenstveno svjetlom iskazuje vezu čovjeka, njegovih osjećaja i snage prirode; upravo njegova fotografija daje im onu dozu lirskog naturalizma kojom se osobito ističu. Sklon dokumentarizmu i reportaži, najradije je snimao u eksterijerima. U Oslu je 1908. snimio prvi uopće, 150 m dugi šved. igrani film. U filmu Berg-Eyvind i njegova žena (1918) V. Sjöströma brda, maglu i svjetlo koristi ne kao slučajnu dekoraciju, već kao sastavni dio radnje. U Ingmarovim sinovima (1919) istog autora slika je rafinirano komponirana, a izvanredno su ukomponirani i brojni trikovi (npr. Ingmarovo penjanje na nebo). Igrom svjetla i sjene služio se u daljem Sjöströmovu filmu Fantomska kočija (1921), želeći dočarati romantično-mistični ugođaj; snovi i unutrašnje borbe junaka prikazani su pomoću dvostruke ekspozicije koja nije tek trik, već i uvjerljivo dramaturško sredstvo.

Bavio se i režijom, no ti njegovi pokušaji nisu polučili ni umj. niti financ. uspjeh; ipak, značajan je njegov dokum. film New York 1911. (1911), snimljen za puta po SAD, prva tzv. simfonija velegrada.

I njegov brat Henrik Jaenzon bio je film. snimatelj.

Ostali važniji filmovi: Vrtlar (V. Sjöström, 1912); Majka i kći (M. Stiller, 1912); Vampir (M. Stiller, 1912); Smijeh i suze (V. Sjöström, 1913); Glas krvi (V. Sjöström, 1913); Konflikti života (V. Sjöström, 1913); Svećenik (V. Sjöström, 1914); Bodež (M. Stiller, 1914); Ljubav jača od mržnje (V. Sjöström, 1914); Braća (M. Stiller, 1914); Čudo (V. Sjöström, 1914); Kći planine (V. Sjöström, 1914); Kad umjetnici vole (M. Stiller, 1914); Prošlost njegove supruge (M. Stiller, 1915); Judin novac (V. Sjöström, 1915); Guvernerove kćeri (V. Sjöström, 1915); Krila (M. Stiller, 1916); Therese (V. Sjöström, 1916); Primabalerina (M. Stiller, 1916); Terje Vigen (V. Sjöström, 1917); Pjesma o grimiznom cvijetu (M. Stiller, 1918); Blago gospodina Arnea (M. Stiller, 1919); Komu suditi? (V. Sjöström, 1921); Priča Gunnara Hedea (M. Stiller, 1923); Priča Göste Berlinga (M. Stiller, 1924); Ingmarovo nasljeđe (G. Molander, 1925); Prema istoku (G. Molander, 1926); Zapečaćene usne (G. Molander, 1927); Johan Ulfstjerna (G. Edgren, 1936).