HOWARD, Trevor

HOWARD, Trevor, brit. filmski, kazališni i tv-glumac (Cliftonville, 29. IX 1916 — London, 6. I 1988). Usporedno sa studiranjem na Kraljevskoj akademiji dramskih umjetnosti (RADA) u Londonu glumi u kazalištu (debi u londonskom Gate Theatreu) i na radiju, gdje 1934. osvaja nagradu BBC-ja. Na film dolazi tek potkraj II svj. rata, u kojem je (kao padobranac) ranjen i odlikovan. Pozornost svraća već svojom 3. ulogom — oženjenoga provincijskog liječnika koji zbog osjećaja odgovornosti prema obitelji prekida ljubavnu vezu — u Kratkom susretu (1945) D. Leana; taj mu uspjeh pribavlja gl. uloge u filmovima vrhunskih brit. redatelja. U Trećem čovjeku (1949) C. Reeda obavještajni je oficir u okupiranom Beču koji zrači odlučnošću i autoritetom, ali i ironijom, odlikama svojstvenim većini njegovih kasnijih likova, često i sarkastičnih, ponekad čak pregrubih, ali ne iz sadizma, već iz potrebe da ostvare ciljeve u koje tvrdoglavo vjeruju. Ogrubjele fizionomije i izrazite unutrašnje snage, krajem 50-ih i poč. 60-ih godina činilo se da bi mogao postati »britanskim Humphreyjem Bogartom« (uloge u Ključu, 1958, C. Reeda i Korijenima neba, 1958, J. Hustona), no prvorazrednom zvijezdom ipak ne postaje. Zahvaljujući pouzdanosti i uvjerljivosti, najzaposleniji je brit. glumac svoje generacije (često igra i u am. filmovima), sudjelujući u značajnim projektima i na izmaku 7. desetljeća života (npr. u Gandhiju, 1982, R. Attenborougha). Od ostalih, najznačajnije su mu uloge u Sinovima i ljubavnicima (J. Cardiff, 1960, nominacija za Oscara) prema romanu D. H. Lawrencea, gdje je autoritarni otac, Pobuni na brodu Bounty (L. Milestone, 1962), u kojoj kao surovi kapetan broda uspješno obnavlja nekadašnju ulogu Ch. Laughtona, Jurišu lake konjice (T. Richardson, 1968), kao nesposobni konjički zapovjednik koji svoje ljude šalje u besmislenu smrt, i Ludwigu (L. Visconti, 1973), u kome glumi skladatelja R. Wagnera. Do 1984. nastupio je u oko 80 filmova. Glumi i na televiziji.

Ostale važnije uloge: Put prema zvijezdama (A. Asquith, 1945); Vidjela sam mračnog stranca (F. Launder, 1945); Zeleno svjetlo za opasnost (S. Gilliat, 1946); Strastveni prijatelji (D. Lean, 1948); Zlatni salamander (R. Neame, 1950); Odette (H. Wilcox, 1950); Žuti leptir (R. Thomas, 1950); Prognan na otoke (C. Reed, 1951); Lisabonske noći (H. Verneuil, 1955); Put oko svijeta za 80 dana (M. Anderson, 1956); Manuela (G. Hamilton, 1957); Lav (J. Cardiff, 1962); Otac Guska (R. Nelson, 1964); Operacija Strijela (M. Anderson, 1965); Ekspres pukovnika Ryana (M. Robson, 1965); Morituri (B. Wicki, 1965); Operacija Opijum (T. Young, 1966); Priča o Eddieju Chapmanu (T. Young, 1966); Dugotrajni dvoboj (K. Annakin, 1967); Bitka za Britaniju (G. Hamilton, 1969); Twinky (R. Donner, 1969); Ryanova kći (D. Lean, 1970); Silom odveden (De. Mann, 1971); Marija Stuart (Ch. Jarrott, 1971); Papisa Ivana (M. Anderson, 1972); Uvreda (S. Lumet, 1972); Lutkina kuća (J. Losey, 1973); Tko? (J. Gold, 1974); Nedolično vladanje (M. Anderson, 1975); Superman (R. Lester, 1978); Meteor (R. Neame, 1978); Uragan (J. Troell, 1979); Čejeni u borbi za život (K. Merrill, 1981); Godine svjetlosti (A. Tanner, 1981); Morski vukovi (A. V. McLaglen, 1981); Znak četvorice (D. Davis, 1983).