HOFFMANN, Carl
traži dalje ...HOFFMANN, Carl, njem. snimatelj (Neisse an der Wobert, danas Nysa, Poljska, 1881 — Berlin, 1947). Otac → Kurta H. Isprva laborant u fotogr. laboratoriju u Freiburgu. Na filmu od 1908; već kroz prve 4 godine karijere snimio je više od 150 filmova. Njegove kreativne sposobnosti uočene su, međutim, tek kasnije — suradnjom sa F. Langom. U Langovu filmu Doktor Mabuse kockar (1922) napetost prizora pojačava uspjelom primjenom rasvjete, dok u Nibelunzima (1924) istog autora u eksterijerima čitavoj priči uspijeva dati realist. podlogu. U Kammerspiel-filmovima, npr. Faustu (1926) F. W. Murnaua, njegova kontrastna fotografija i mnogobrojni dramaturški opravdani trikovi značajno su pridonijeli njihovoj sugestivnosti. U razdoblju zv. filma i dalje je traženi snimatelj; osobito uspjelu fotografiju ostvaruje u filmu Kongres pleše (1931) E. Charella, u kojem se, osim svjetlosnih efekata, opaža i niz impresivnih pokreta kamerom (npr. duga vožnja kočijom). Zajedno s redateljem G. Ucickym realizira poč. 30-ih godina nekoliko filmova u službi nacionalsocijal. propagande, čija je jedina vrijednost upravo fotografija. Nakon toga snima samo komerc. filmove. Uz K. Freunda i F. A. Wagnera, H. je svakako najznačajniji snimatelj njem. kinematografije u razdoblju nij. filma (osobito ekspresionizma).
Ostali važniji filmovi: Homunculus (O. Rippert, 1916); Polutanka (F. Lang, 1919); Pauci (F. Lang, 1919, susnimatelj sa K. Freundom); Hokus-pokus (G. Ucicky, 1930); Yorck (G. Ucicky, 1931); Rumena zora (G. Ucicky, 1933); Peer Gynt (F. Wendhausen, 1934); Ja sam Sebastian Otto (W. Forst, 1939); Via mala (J. von Baky, 1945).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.
HOFFMANN, Carl. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.8.2025. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/hoffmann-carl>.