HILDYARD, Jack

HILDYARD, Jack, brit. snimatelj (London, 1915). Na filmu od 1932. kao klaper; od 1934. asistent je snimatelja. Samostalnim snimateljem postaje 1946, i od tada snima niz značajnih filmova brit. i am. produkcije. Iako je u filmu Henrik V (1944) L. Oliviera još prvi asistent R. Kraskera, već se mogu zapaziti zameci njegova budućeg stila: kao lik. predložak za taj su film korištene srednjovj. minijature izrazito žarkih boja i iskrivljene perspektive (scena bitke kod Azincourta). U filmu Most na rijeci Kwai (1957) D. Leana, za koji je nagrađen Oscarom, potvrđuje se i kao majstoru snimanju spektakularnih scena. U Kobnoj ciganki (1957) J. Loseyja imitira boju i kompoziciju gravurâ Thomasa Rowlandsona i tako fotografski oživljuje period s kraja XVIII st.; u tom se ostvarenju najpotpunije iskazuje njegov bogat vizualni stil. Slična, pomalo forsirana efektna fotografija s mnogo kolorističkog šarenila (čime je, uostalom, i stekao svoju reputaciju u brit. i am. kinematografiji) prisutna je i u daljem Loseyjevu filmu Modesty Blaise (1966). Do 1984. snimio je više od 60 filmova.

Ostali važniji filmovi: Dok sunce sja (A. Asquith, 1947); Prvi džentlemen (A. Cavalcanti, 1948); Hotel Sahara (K. Annakin, 1951); Brži od zvuka (D. Lean, 1952); Hobson u neprilici (D. Lean, 1954); Ljetno doba (D. Lean, 1955); Duboko plavo more (A. Litvak, 1955); Anastasia (A. Litvak, 1956); Charley Moon (G. Hamilton, 1956); Putovanje (A. Litvak, 1959); Đavolov učenik (G. Hamilton, 1959); Iznenada prošlog ljeta (J. L. Mankiewicz, 1959); Miljunašica (A. Asquith, 1960); Lutalice (F. Zinnemann, 1960); 55 dana u Pekingu (N. Ray, 1962); Kleopatra (J. L. Mankiewicz, 1963, susnimatelj sa L. Shamroyem); Svijet cirkusa (H. Hathaway, 1964); Žuti Rolls-Royce (A. Asquith, 1964); Bitka u Ardenima (K. Annakin, 1965); Dugotrajni dvoboj (K. Annakin, 1967); Poncho Villa jaše (B. Kulik, 1968); Topaz (A. Hitchcock, 1969); Divlje guske (A. V. McLaglen, 1978); Pustinjski lav (M. Akkad, 1979).