HENNING-JENSEN, Bjarne i Astrid
traži dalje ...HENNING-JENSEN, Bjarne i Astrid, dan. redatelji i scenaristi (Bjarne: Kopenhagen, 1. X 1908; Astrid: Kopenhagen, 10. XII 1914). Supruzi. Isprva kaz. glumci (od 1931, odn. od 1935) u amaterskim, pa u profesionalnim kazalištima. Filmu se posvećuju 1940, režirajući isprva dokumentarne, a potom i igr. filmove Svjetski ugled stječu igr. filmom Dita, dijete ljubavi (Ditte, mennenskebarn, 1946), rađenom prema istoimenom romanu M. Andersena-Nexøa; unatoč prilično sentimentalnoj fabuli (o majci koja napušta nezakonito novorođenče, da bi i sama bila izigrana od bogatog farmera), autori su uspjeli duboko prodrijeti u psihologiju junakâ, kao i sugestivno oživjeti atmosferu i ambijent; ključne scene filma podsjećaju na epski stil Dana gnjeva (1943) C. Th. Dreyera. Iako je Astrid H. samostalno snimila nekoliko dokum. i 1 igr. film (Djeca zime — Vinterbørn, 1978), a Bjarne H. više dokum. i igr. filmova (npr. uspjeli Doći ćeš jednog ljeta — Du komm en sommar, 1962), najviše uspjeha i dalje postižu zajedničkim projektima.
Njihov sin Lars Henning-Jensen poznati je dan. glumac.
Ostali važniji filmovi (zajednički) — igrani: Kada si samo mlad (Nar man kun er ung, 1943); Te slatke šale (De pokkers unger, 1947); Kristinus Bergman (1948); Palle sam na svijetu (Palle allene i verden, 1949); Slastičarna gospođe Krane (Kranes konditori, 1951); Nepoznat čovjek (Ukjent mann, 1952); Sunčeva mijena (Solstik, 1953); Dječak od dva svijeta (Paw, 1960); dokumentarni: Travanjsko raspoloženje (Stemning i april, 1947); Ljubav na kredit (Koerlighed på kredit, 1956).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.
HENNING-JENSEN, Bjarne i Astrid. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/henning-jensen-bjarne-i-astrid>.