HARRIS, Richard

HARRIS, Richard, brit. filmski, kazališni i tv-glumac ir. podrijetla (Luimneach/Limerick, 31. X 1932). Od 1952. uči glumu na londonskoj Kraljevskoj akademiji dramskih umjetnosti (RADA). U kazalištu debitira 1956. kao član progresivnog Theatre Workshopa, postigavši uspjeh u komadima B. Behana i A. Millera; na turneji tog kazališta po ist. Evropi istaknuo se kao Shakespeareov Macbeth. Okušavajući se kao kaz. redatelj u West Endu (Provincijalka C. Odetsa) doživljuje neuspjeh. Na filmu od 1958. Svjetsku slavu stječe već svojom prvom gl. ulogom u Sportskom životu (1963) L. Andersona, kao rudar koji preko sport. uspjeha uzaludno pokušava ući u više društvo, a zbog nemogućnosti da izrazi osjećaje ne realizira ni ljubavnu vezu; za tu je kreaciju nagrađen na festivalima u Cannesu i Moskvi te nominiran za Oscara. Otada — visok, atletski građen i plavokos, sigurna nastupa i mirna lica koje odaje unutrašnju snagu — kao zvijezda nastupa u brit. i am. filmovima, uglavnom u ulogama »muškarčina« koje odlikuje ili »liderski sindrom« ili doza buntovništva (čime je H. nastavljač tipa → mladih gnjevnih ljudi). Tu se osobito ističu uloge zarobljenoga južnjačkog oficira koji je za am. građanskog rata prinuđen pomoći Sjevernjacima da unište odmetnute Indijance u Sierra Charibi (1965) S. Peckinpaha, zatim brit. komandosa u okupiranoj Norveškoj u Herojima Telemarka (1966) A. Manna, engl. aristokrata zarobljenog od Indijanaca, koji se od roba uzdiže do poglavice u Čovjeku zvanom Konj (1970) E. Silversteina, naslovna u Cromwellu (1970) K. Hughesa, gdje skromnim glum. sredstvima ostvaruje velik emocionalni učinak, te hladnokrvnog vođe ekipe za razminiranje koji spašava ucijenjeni prekooceanski brod u Gospodaru života i smrti (1974) R. Lestera. God. 1971. ogledao se i kao film. redatelj melodramom Bloomfield (igra i jednu od gl. uloga), koja i tematski i stilski vrlo podsjeća na Sportski život. Do 1984. nastupio je u više od 40 filmova. Često glumi i na televiziji.

Ostale važnije uloge: Olupina broda Mary Deare (M. Anderson, 1959); Daj ruku đavolu (M. Anderson, 1959); Topovi s Navarona (J. L. Thompson, 1961); Pobuna na brodu Bounty (L. Milestone, 1962); Crvena pustinja (M. Antonioni, 1964); Biblija (J. Huston, 1966); Havaji (G. R. Hill, 1966); Hir (F. Tashlin, 1967); Camelot (J. Logan, 1967); Dama u automobilu s naočarima i puškom (A. Litvak, 1969); Zavjerenici (M. Ritt, 1970); Čovjek u divljini (R. C. Sarafian, 1971); 99 i 1/2% mrtav (J. Frankenheimer, 1974); Robin Hood i Marian (R. Lester, 1976); Povratak čovjeka zvanog Konj (I. Kershner, 1976); Gulliverova putovanja (P. Hunt, 1977, igrano-animirani); Divlje guske (A. V. McLaglen, 1978); Posljednja riječ (R. Boulting, 1980); Tvoj pasoš više ne vrijedi (G. Kaczender, 1981); Tarzan (J. Derek, 1981); Trijumf čovjeka zvanog Konj (J. Hough, 1983).