GIBBONS, Cedric

GIBBONS, Cedric, am. scenograf ir. podrijetla (Dublin, 23. III 1893 — Hollywood, 26. VII 1960). Nakon studija arhitekture radi u očevu građevinskom poduzeću. Film. karijeru otpočinje kao pomoćnik scenografa u studiju Th. A. Edisona. Nakratko se bori u I svj. ratu, da bi potom radio kao scenograf za S. Goldwyna. Od osnivanja kompanije MGM 1924. pa do svog povlačenja 1956. njen je gl. scenograf; potpisan je na svim proizvodima te kuće nastalim u SAD (više od 1500), no izravno je sudjelovao tek u manjem broju, koristeći i nadgledajući brojne suradnike (osobito nakon infarkta 1946). Tvorac je vizualnog stila MGM-a, otmjenoga, nježnoga i mekog, s prevladavajućim bjelinama interijera, kojima je izravno utjecao na kulturu stanovanja am. srednjih i bogatih društv. slojeva. Sklonost inovacijama demonstrirao je u počecima svog djelovanja, osobito pri oslikavanju pozadinâ, te uvodeći, u ranome nij. filmu, i trodimenzionalne predmete u studijski prostor (u kojem su dotad većinom postojale tek kulise). Dizajner je statuete nagrade Oscar, za koju je bio nominiran čak 37 puta, a dobio ju je 11 puta: Most u San Luis Reyu (Ch. Brabin, 1929); Vesela udovica (E. Lubitsch, 1934); Ponos i predrasuda (R. Z. Leonard, 1940, zajedno sa P. Groesseom); Cvijeće u prašini (M. LeRoy, 1941, zajedno sa U. McClearyjem); Plinsko svjetlo (G. Cukor, 1944); Proljeće života (C. Brown, 1946, zajedno sa P. Groesseom); Male žene (M. LeRoy, 1949, zajedno sa P. Groesseom); Amerikanac u Parizu (V. Minnelli, 1951, zajedno sa P. Amesom); Grad iluzijâ (V. Minnelli, 1952, zajedno sa E. Carfagnom); Julije Cezar (J. L. Mankiewicz, 1953, zajedno sa E. Carfagnom); Netko tamo gore me voli (R. Wise, 1956, zajedno sa M. F. Brownom). Okušao se i kao redatelj filmom Tarzan i njegova družica (Tarzan and His Mate, 1934), no producent je — nezadovoljan naturalističnošću prizorâ u džungli — film premontirao; kasnije su film. kritičari upravo tu izvornu verziju Gibbonsova filma proglasili najuspjelijim ostvarenjem cjelokupne serije o Tarzanu.

Svojim opsežnim opusom G. je stekao ugled najautoritativnijega scenografa am. filma uopće.

Ostali važniji filmovi: Velika parada (K. Vidor, 1925); Ben-Hur (F. Niblo, 1926); Princ student (E. Lubitsch, 1927); Naivčina (K. Vidor, 1928); Zapadno od Zanzibara (T. Browning, 1928); Poljubac (J. Feyder, 1929); Hollywoodska revija 1929. (Ch. F. Reisner, 1929); Anna Christie (C. Brown, 1930); Velika kuća (G. Hill, 1930); Susan Lennox (R. Z. Leonard, 1931); Privatni životi (S. Franklin, 1931); Grand Hotel (E. Goulding, 1932); Večera u osam (G. Cukor, 1933); Gabriel nad Bijelom kućom (G. La Cava, 1933); Obojeni veo (C. Bernhardt, 1934); Barrettovi iz ulice Wimpole (S. Franklin, 1934); Tanki čovjek (W. S. Van Dyke, 1934); Noć u operi (S. Wood, 1935); Znak vampira (T. Browning, 1935); Ana Karenjina (C. Brown, 1935); Kinesko more (T. Garnett, 1935); David Copperfield (G. Cukor, 1935); Pobuna na brodu Bounty (F. Lloyd, 1935); Priča o dva grada (J. Conway, 1935); San Francisco (W. S. Van Dyke, 1936); Zakon linča (F. Lang, 1936); Rođena za ples (R. Del Ruth, 1936); Romeo i Julija (G. Cukor, 1936); Zamamni đavolak (C. Brown, 1936); Veliki Ziegfeld (R. Z. Leonard, 1936); Jedan dan na trkama (S. Wood, 1937); Kapetan Hrabrost (V. Fleming, 1937); Dobra zemlja (S. Franklin, 1937); Marija Walewska (C. Brown, 1937); Bijeli jorgovan (R. Z. Leonard, 1937); Dama s kamelijama (G. Cukor, 1937); Veliki valcer (J. Duvivier, 1938); Marija Antoaneta (W. S. Van Dyke, 1938); Tri ratna druga (F. Borzage, 1938); Djevojka sa zlatnog Zapada (R. Z. Leonard, 1938); Ninočka (E. Lubitsch, 1939); Luda djevojka (N. Taurog, 1943); Bataan (T. Garnett, 1943); Koliba na nebu (V. Minnelli, 1943); Ljudska komedija (C. Brown, 1943); Lassie se vraća kući (F. M. Wilcox, 1943); Velika nagrada (C. Brown, 1945); Slika Doriana Graya (A. Lewin, 1945); Jolanda i lopov (V. Minnelli, 1945); Poštar uvijek zvoni dvaput (T. Garnett, 1946); Priče s Broadwaya (V. Minnelli, 1946); Mladenačke godine (V. Saville, 1946); Žena u jezeru (R. Montgomery, 1947); Tri mušketira (G. Sidney, 1948); Odluka zapovjedništva (S. Wood, 1949); U grad! (S. Donen i G. Kelly, 1949); Gospođa Bovary (V. Minnelli, 1949); Bojište (W. A. Wellman, 1949); Quo vadis? (M. LeRoy, 1951); Džungla na školskoj tabli (R. Brooks, 1955); Plakat ću sutra (Da. Mann, 1955); Kismet (V. Minnelli, 1955); Žudnja za životom (V. Minnelli, 1956); Visoko društvo (Ch. Walters, 1956); Suprotni spol (D. Miller, 1956); Labud (Ch. Vidor, 1956).