GARFIELD, John

GARFIELD, John (pr. ime Jacob Julius Garfinkel), am. filmski i kazališni glumac (New York, 4. III 1913 — Hollywood, 20. V 1952). Iz obitelji siromašnog krojača žid. podrijetla, djetinjstvo je proveo u sirotinjskoj newyorškoj četvrti. Kao član ulične bande prinuđen je pohađati školu za besprizorne. Nakon pobjede na jednom debatnom natjecanju dobiva stipendiju i pohađa Heckster Foundation Drama Workshop (negdje Ouspenskaya Drama School). Karijeru započinje malim ulogama u American Laboratory Theatreu. Nakon razdoblja nezaposlenosti, kada se izdržavao različitim poslovima (uključujući i malu film. ulogu u Lakonogoj paradi, 1933, L. Bacona), na preporuku dramskog pisca i film. redatelja C. Odetsa počinje 1933. nastupati u lijevo orijentiranome newyorškom Group Theatreu; od 1936. dobiva gl. uloge na Broadwayu. Najveći uspjeh postiže 1937. u Odetsovu komadu Zlatni mladić, koji mu donosi angažman u kompaniji Warner Bros. Već u svome prvom filmu Četiri kćeri (1938) M. Curtiza vrlo je zapažen, no svoj tip — ciničnoga, asocijalnog i buntovnog mladića iz nižih slojeva koji je žrtva negativnih društv. okolnosti, ali i sudskih grešaka, i žanr — gangsterskih film, pronalazi 1939. Za hollywoodska mjerila ne odveć privlačan, pomalo gruba izgleda i osornog nastupa, G. u filmovima kao Učinili su me zločincem (1939) B. Berkeleyja i Neka prašina bude mojom sudbinom (1939) L. Seilera izgrađuje tip zvijezde u kojem se miješaju odlike → dobroga lošeg momka i → buntovnika bez razloga (kojega je najvjerojatnije prvi preteča). Njegova dalja karijera uglavnom protječe u nastojanju da se odrve toj tipizaciji. Najprije mu to uspijeva kada ga matična kompanija posuđuje MGM-u za filmove Tortilla Flat (1942) V. Fleminga i Poštar uvijek zvoni dvaput (1946) T. Garnetta, te nakon isticanja njegova ugovora s Warner Brosom 1947. Tada osniva i kratkotrajnu produkcijsku kuću Enterprise Productions. Od ulogâ s kraja 40-ih godina najistaknutije su zatvorenoga i beskrupuloznog boksača u Tijelu i duši (1947) R. Rossena, am. vojnika Židova u Džentlemenskom sporazumu (1947) E. Kazana, advokata gangsterâ u Sili zla (1948) A. Polonskog, tragičnoga kub. pobunjenika u filmu Bili smo stranci (1949) J. Hustona i deziluzioniranoga hemingwayevskog junaka u Prekretnici (1950) M. Curtiza. Karijeru naprasno prekida kada je od Komiteta za ispitivanje antiameričke djelatnosti optužen za simpatiziranje komunistâ. Tada se vraća kazalištu, ali ubrzo umire — istragom nije utvrđeno da li od srčanog udara ili samoubojstvom. Nastupio je u ukupno 33 filma.

Njegova djeca John i Julie Garfield također su film. glumci.

Ostale važnije uloge: Juarez (W. Dieterle, 1939); Kćeri hrabrosti (M. Curtiz, 1939); Dvorac na Hudsonu (A. Litvak, 1940); Subotnja djeca (V. Sherman, 1940); Morski vuk (M. Curtiz, 1941); Izvan magle (A. Litvak, 1941); Oni žive opasno (R. Florey, 1942); Junaci avijacije (H. Hawks, 1943); Zahvali svojim sretnim zvijezdama (D. Butler, 1943); Odredište Tokio (D. Daves, 1943); Hollywoodska kantina (D. Daves, 1944); Ponos marinaca (D. Daves, 1945), Nitko ne živi vječno (J. Negulesco, 1946); Humoreska (J. Negulesco. 1947); Pod mojom kožom (J. Negulesco, 1949); Trčao je cijelim putem (J. Berry, 1951).

LIT.: H. Gelman, The Films od John Garfield, Secaucus 1975; L. Swindell, Body and Soul: The Story of John Garfield, New York 1975; J. N. Beaver jr., John Garfield: His Life and Films, Cranbury s.a.