FLEMING, Victor

traži dalje ...

FLEMING, Victor, am. redatelj i snimatelj (Pasadena, California, 23. II 1883 — Phoenix, Arizona, 6. I 1949). Isprva profesionalni vozač automobilističkih trka. Na filmu od 1910. kao asistent snimatelja; od 1911. član je ekipe redatelja A. Dwana, s kojim će poslije surađivati i kao snimatelj (u filmovima sa D. Fairbanksom st. u gl. ulozi). Samostalnim snimateljem postaje 1915. u kompaniji Triangle, surađujući, među ostalim, i sa D. W. Griffithom. Za I svj. rata u fotogr. sekciji obavještajne službe am. vojske; nakon rata kao gl. snimatelj prati predsjednika W. Wilsona po Evropi. Po povratku debitira i kao redatelj (Kad se oblaci skupljaju — When the Clouds Roll by, 1919, suredatelj sa T. Reedom). Prve uspjehe postiže tek 30-ih godina radeći za kompaniju MGM. U filmovima Seks-bomba (Bombshell, 1933), Otok s blagom (Treasure Island, 1934) i Kapetan Hrabrost (Captains Courageous, 1937) ogledaju se sklonost prema pustolovnom žanru i sentimentu te njegov uspješan rad s glumcima, ali je primjetna i odsutnost prepoznatljivoga i koherentnog stila kao i suzdržanost u iskazivanju vlastitih stavova. God. 1939. režira musical-bajku Čarobnjak iz Oza (The Wizzard of Oz) koji je stekao golemu popularnost, a čija su brojna glazbeno-scenska rješenja nenadmašena i do danas. Iste godine režira (nakon što je rad započeo G. Cukor, a u njemu sudjelovao i S. Wood) monumentalni spektakl Prohujalo s vihorom/Zameo ih vjetar (Gone with the Wind), koji je nagrađen sa 8 Oscara (više no ijedan film do tada; među ostalim, i za najbolji film te za režiju); F. se gotovo doslovno pridržava fabule romana M. Mitchell, naglašavajući epske (secesionistički rat 1861—65, propadanje aristokratskoga, plantažerskog Juga i nadiranje indus., doseljeničkog Sjevera) i melodramatske aspekte (ljubav Scarlett O'Hara i Rhetta Butlera /V. Leigh i C. Gable/, romantično idealiziranje predstavnikâ »starog« društva); osobito su impresivne spektakularne scene, npr. požara u Atlanti, scenografski i pirotehnički uzorne i danas. Film je dugo vremena bio najkomercijalniji projekt svjetske kinematografije uopće (zaradio je 76 700 000 dolara; krajem 70-ih godina još je bio među 10 najkomercijalnijih filmova svih vremena), a nedavno je u široko organiziranoj anketi proglašen najboljim am. filmom svih vremena. Velikih oscilacija u pogledu kvalitete filmova, F. se — nakon neuspjeha pretenciozno zamišljenog i realiziranog spektakla Ivana Orleanska (Joan of Arc, 1948, sa I. Bergman u gl. ulozi) — povlači, nakon što je režirao 44 igr. filma.

Ostali važniji filmovi: Ženino mjesto (Woman's Place, 1921); Prazne ruke (Empty Hands, 1924); Lord Jim (1925); Slijepa boginja (Blind Goddess, 1926); Klopka za muškarce (Mantrap, 1926); Hula (1927); Put svega živog (Way of All Flesh, 1927); Rough Riders (1927); Buđenje (The Awakening, 1928); Vučja pjesma (Wolf Song, 1929); Čovjek iz Virginije (The Virginian, 1929); Renegati (Renegades, 1930); Put oko svijeta za 80 minuta (Around the World in 80 Minutes, 1931, suredatelj sa D. Fairbanksom st. — dugometr. dokumentarni); Crvena prašina (Red Dust, 1932); Bijela sestra (White Sister, 1933); Bezobzirna (Reckless, 1935); Farmer se ženi (Farmer Takes a Wife, 1935); Pokusni pilot (Test Pilot, 1938); Fantom Londona (Dr. Jekyll and Mr. Hyde, 1941); Tortilla Flat (1942); Momak zvan Joe (A Guy Named, Joe, 1944); Avantura (Adventure, 1945).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

FLEMING, Victor. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/fleming-victor>.