EDISON, Thomas Alva

EDISON, Thomas Alva, am. izumitelj (Milan, Ohio, 11. II 1847 — West Orange, New Jersey, 18. X 1931). Zbog slabih materijalnih prilika nije stekao nikakvu školsku naobrazbu. Sa 10 godina vrši pokuse s telegrafom, a sa 12 radi na putničkom vlaku kao prodavač novinâ i slatkišâ. Telegrafist postaje u 15. godini, a već dvije godine potom (1864) izumljuje automatsko telegrafsko tipkalo, a onda i još neka poboljšanja na telegrafu. God. 1871. osniva malu tvornicu u Newarku, gdje proizvodi uređaje za tvrtku Western Union; 1876. napušta tvornicu i osniva istraživački laboratorij u Menlo Parku, u kojem nastaju mnogi značajni izumi, među kojima ugljeni mikrofon (važan za funkcioniranje Bellova telefona), fonograf (preteča gramofona) i el. žarulja. Ovdje neko vrijeme (1884) radi i N. Tesla na usavršavanju dinamo-stroja. God. 1887. premješta laboratorij u prikladnije prostorije u West Orangeu, gdje okuplja i organizira skupinu darovitih tehničara koja radi na ostvarivanju njegovih zamisli, medu kojima i na uređaju za snimanje i gledanje živih slika (Motion Pictures), stroju »koji će za oko biti ono što je fonograf za uho«. Karakteristično je da je E. sve ovo činio bez ikakve svijesti o »filmu«; zaokupljala ga je samo zamisao da kompletira svoj fonograf, kojim je mogao »sačuvati« zvuk, te mu je htio dodati i sliku.

U to vrijeme G. Eastman je već proizvodio film. vrpcu, doduše bez perforacijâ, namijenjenu fotografima-amaterima. Svezu između njega i Edisona uspostavio je Edisonov namještenik W. K. L. Dickson, koji se nalazio na čelu skupine suradnikâ koja se bavila projektom »živih slika«. Kinetophonograph (nazvan i Kinetophone), stroj koji je mogao bilježiti pokretnu fotogr. sliku na Eastmanovu celuloidnu vrpcu u sinkronitetu s fonografom, bio je gotov 1889. Dvije godine potom za proizvodnju je spreman njegov potomak Kinetoscope — gledač (viewer) i Kinetograph — kamera; bio je to najsavršeniji uređaj za snimanje i gledanje tog vremena i predstavljao je svjetski uspjeh. Edisonu je bilo jasno da svoj stroj za gledanje filma (na kojem je sliku mogao pratiti samo jedan gledalac) treba pretvoriti u projektor čiju će sliku istodobno moći gledati mnoštvo ljudi. Ali, nakon stanovita vremena napustio je taj projekt, zaokupljen nekim novima. Kad je odlučio da mu se vrati, bilo je već kasno: braća Lumière su već objelodanili svoj cinématographe. Shvativši komerc. mogućnosti prikazivanja filmova, E. otkupljuje prava na Armat-Jenkinsov projektor Vitascope. Dana 23. travnja 1896. prikazan je u New Yorku (Koster and Bial Music Hall, 34. ulica na Broadwayu) program od 12 kratkih komada, od kojih je jedan bio rukom obojen; taj se datum smatra rođendanom nove umjetnosti i moćne industrije u SAD, a pada jedva pola godine nakon što su braća Lumière svoj izum predstavili u Evropi.

Edison, koji u okviru svoje kompanije od 1891. proizvodi filmove u prvome film. studiju → Black Maria, želio je steći monopol na film. tržištu, ali je trpio jaku konkurenciju dr. kompanija; stoga se s drugim moćnijim proizvođačima 1909. organizirao u trust Motion Pictures Patents Company, koji je taj monopol ostvario. Antitrustovske mjere 1917, međutim, taj monopol onemogućuju, pa Edison Company iste godine napušta film. proizvodnju.

Edison je mnoge od svojih zamisli svakako dugovao E. Muybridgeu, E.-J. Mareyu, O. Anschützu i G. Eastmanu, ali i oni koji su ga slijedili isto su toliko dugovali njemu. Nije bio samo vizionar, već čovjek koji je znao kako da svoje vizije pretvori u indus. proizvode. Iako ga mnogi smatraju posljednjim genijem tehnike u redu onih velikih izumitelja-samotnjaka, koji su mogli postojati samo dok su bili kadri nadzirati cijelu tehnologiju, ipak je baraka u kojoj je počeo sa svojim izumima brzo prerasla u suvremeni laboratorij, dobro opremljen teh. sredstvima i s brojnim suradnicima, koji su radili po zadatku i skupno, poput suvremenih ekipa stručnjaka. Tako su i gl. dijelovi strojeva za snimanje i prikazivanje filmova bili razvijeni u vrijeme dok je E. putovao Evropom, a radove vodio Dickson.

Einstein smatra Edisona »najvećim izumiteljem svih vremena«, čovjekom koji je postavio meh. osnove kinematografije.

Kompanija MGM je 1940. proizvela njegovu filmovanu biografiju u 2 djela: Mladi Tom Edison N. Tauroga (sa M. Rooneyjem u naslovnoj ulozi) i Edison, odrastao čovjek C. Browna (sa S. Tracyjem).