CONNERY, Sean

traži dalje ...

CONNERY, Sean (pr. ime Thomas Connery), brit. glumac (Edinburgh, 25. VIII 1930). Škot; školu napušta u petnaestoj godini i služi u ratnoj mornarici, potom je fiz. radnik i spasilac na kupalištu. Zatim studira glumu i radi kao model na umj. akademiji. God. 1953. debitira na londonskoj kaz. sceni kao član zbora u musicalu Južni Pacifik. Na filmu prvi put igra u djelu Povratka nema M. Tullyja tri godine kasnije; Darby O'Gill i mali ljudi (1959) R. Stevensona prvi mu je am. film. God. 1962. anketom čitalaca lista »Daily Express« izabran je za ulogu tajnog agenta → Jamesa Bonda u filmu Doktor No T. Younga. Svojim hladnokrvnim i ciničnim nastupom, te otmjenom pojavom, stvorio je lik gotovo karizmatskog junaka suvremenoga pustolovnog filma, koji ujedno donosi i inovaciju u tipu → čovjeka od akcije. Zasićen ulogom Jamesa Bonda, kojom je stekao golemu popularnost, 1967. napušta seriju i okušava se i u drugačijim filmovima. Osobito su mu zapažene uloge u Brdu izgubljenih (S. Lumet, 1965), Zavjerenicima (M. Ritt, 1970) i, prije svega, Robinu Hoodu i Marian (R. Lester, 1976), gdje je savršenom minucioznošću dočarao nešto izmijenjeni lik ostarjeloga legendarnog junaka. Ujedno, tada pokušava ostvariti svoju davnašnju želju da bude kaz. glumac i redatelj, no bez većeg uspjeha. God. 1971. za trenutni povratak ulozi Jamesa Bonda u filmu Dijamanti su vječni G. Hamiltona, producenti mu plaćaju više od milijun dolara (budući da se njegovi nasljednici nisu pokazali toliko uspješnima). Do 1984. igrao je u više od 40 filmova.

Ostale važnije uloge: Najduži dan (K. Annakin, B. Wicki i A. Marton, 1962); Iz Rusije s ljubavlju (T. Young, 1963); Marnie (A. Hitchcock, 1964); Goldfinger — podvig agenta 007 (G. Hamilton, 1964); Fina ludost (I. Kershner, 1966); Samo dvaput se živi (G. Hamilton, 1967); Shalako (E. Dmytryk, 1968); S. O. S. Nobile (M. K. Kalatozov, 1970); Klan Dukea Andersona (S. Lumet, 1971); Uvreda (S. Lumet, 1972); Zardoz (J. Boorman, 1974); Ubojstvo u Orijent-ekspresu (S. Lumet, 1974); Ucjena (C. Wrede, 1975); Vjetar i lav (J. Milius, 1975); Čovjek koji je htio postati kralj (J. Huston, 1975); Nedostižni most (R. Attenborough, 1977); Meteor (R. Neame, 1978); Velika pljačka vlaka (M. Crichton, 1979); Kuba (R. Lester, 1979); Planeta prokletih (P. Hyams, 1981); Pet rujanskih dana (F. Zinnemann, 1982); Krivo je pravo (R. Brooks, 1982); Nikad ne reci nikad (I. Kershner, 1983).

LIT.: E. Andrews, The Films of Sean Connery, London 1974.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

CONNERY, Sean. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/connery-sean>.