BULAJIĆ, Veljko

BULAJIĆ, Veljko, redatelj (Nikšić, 22. III 1928). Srednju školu završio u Sarajevu, a film. režiju studirao na Centro Sperimentale u Rimu; red. karijeru započinje dvama kratkim filmovima: Kamen i more i Brod lutalica (1953). Prvi dugometr. igrani film Vlak bez voznog reda (o poslijeratnim migracijama stanovništva) realizira 1959; djelo je nagrađeno s dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba. Slijedi film Rat (1960), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Velik uspjeh B. postiže filmom Uzavreli grad (1961), o životu u novome indus. centru, nagrađenim također Zlatnom arenom u Puli. God. 1962. nastaje velika ratna epopeja Kozara, nagrađena Zlatnom arenom u Puli, Zlatnom medaljom u Moskvi i nagradom kritike u New Delhiju. Nakon ovih priznanja B. postaje prvak jugosl. igranog filma. Ipak, znao je sačuvati nerv dokumentarista, pa je 1964. snimio dugometr. dokumentarni film o potresu u Skoplju (Skoplje 63), nagrađen na festivalu u Beogradu, Zlatnim lavom u Veneciji 1965, Nagradom CIDALC-a, Nagradom Calunga UNESCO-a, Zlatnom nimfom u Monte Carlu, nagradom u Edinburghu i Nagradom grada Zagreba. Poslije ovog filma B. se upušta u neku vrstu nadrealist. eksperimenta u djelu Pogled u zjenicu sunca (1966), na temu tifusarâ u NOB; iako film u Jugoslaviji nije bio posebno dobro primljen, nagrađen je na festivalu u Cuneu (Italija).

God. 1969. B. ulazi u veliki projekt filma Bitka na Neretvi, jednog od najgledanijih jugosl. filmova u zemlji i inozemstvu (ušao u uži izbor za Oscara). Nakon ovoga ratnog spektakla, s mnogo renomiranih domaćih i stranih glumaca, B. režira povijesno-polit. film Atentat u Sarajevu (1975) i dobiva Srebrnu arenu u Puli. God. 1979. pojavljuje se s ambicioznim projektom Čovjek koga treba ubiti, nekom vrstom politizirane legende o crnog. caru Šćepanu Malom (Srebrna arena u Puli); ovaj je film postigao izuzetan uspjeh na više festivala fantastičnog filma u svijetu i dobio nekoliko nagrada. God. 1981. B. ostvaruje jedan od prvih jugosl. filmova na temu napada Informbiroa na Jugoslaviju, Visoki napon, koji predstavlja značajnu tematsku inovaciju. Režirao je i dvije tv-serije, Crna Gora (1973) i Titovi memoari (1980).

B. je ukupno režirao 10 dugometr. igranih filmova i jedan je od najčešće nagrađivanih autora jugosl. filma. Uz brojne nagrade za režiju i scenar. rad te tri Nagrade grada Zagreba, dobitnik je i Sedmojulske nagrade Crne Gore i Nagrade AVNOJ-a.

Ostali cjelovečernji filmovi: Veliki transport (1983).