BRENNAN, Walter

BRENNAN, Walter, am. glumac (Swampscott, Massachusetts, 25. VII 1894 — Oxnard, California, 21. IX 1974). Za pohađanja tehničke škole opredijelio se za glumu nastupajući u kazalištu, pretežno u vodviljima; do odlaska u I svj. rat uzdržavao se kao drvosječa i bankovni činovnik. U Hollywood dolazi 1923. te najprije nastupa kao statist i kaskader. Kao epizodist debitira u vesternu Jurnjava u nepriliku (R. Thorpe, 1927). U početku karijere nastupa u mnogim vesternima, od kojih se ističe Zakon i red (E. L. Cahn, 1932), a često se pojavljuje kao partner Tima McCoya. Do velikog preokreta u Brennanovoj karijeri dolazi poslije zapaženog nastupa (kao hinjeno surova i lažno jednooka protuha) u filmu Californijska obala (H. Hawks, 1935). S vremenom B., postaje jedan od najsvestranijih i najpoznatijih epizodista i tumača karakternih uloga u am. filmu. Bio je — i u komičnim i u dramatskim ulogama — sugestivan, osebujnog glasa, prožetog jecanjem i hihotom, te je s jednakim uspjehom tumačio uloge okorjelih zlikovaca i dobroćudnih, brbljavih starih zapadnjaka (većinom pratilaca gl. junaka) i čudaka. Igrao je u filmovima većine značajnih am. redatelja 30-ih, 40-ih i 50-ih godina te bio partner gotovo svih čuvenih am. zvijezda tog razdoblja. Prvi je među glumcima dobio 3 Oscara — za epizodne uloge u filmovima Dođi i uzmi (H. Hawks i W. Wyler, 1936), Kentucky (D. Butler, 1938) i Zakon Divljeg Zapada (W. Wyler, 1940), gdje je tumačio okrutnoga samozvanog suca Roya Beana, zaljubljenog u glumicu koju nikada nije vidio. Također se istaknuo u Crvenoj rijeci (H. Hawks, 1848) i Dalekoj zemlji (A. Mann, 1955), a osobito kao nedužni bjegunac koji se krije u divljini u Močvari (J. Renoir, 1941), kao surovi vođa razbojničke porodice Clanton u Mojoj dragoj Klementini (J. Ford, 1946) i kao hromi čuvar zatvora u filmu Rio Bravo (H. Hawks, 1959). Bio je zvijezda tv-serijâ Pravi McCoyevi, Magnat i Revolveraši Willa Sonnetta. Nastupio je u ukupno 118 filmova.

Ostali važniji filmovi: Kralj džeza (J. Anderson, 1930); Bračna noć (K. Vidor, 1935); Frankensteinova zaručnica (J. Whale, 1935); Tri kuma (R. Boleslawski, 1936); Njih troje (W. Wyler, 1936); Zakon linča (F. Lang, 1936); Pustolovine Toma Sawyera (N. Taurog, 1938); Gusar (C. B. De Mille, 1938); Priča o Vernonu i Ireni Castle (H. C. Potter, 1939); Stanley i Livingstone (H. King, 1939); Sjeverozapadni prolaz (K. Vidor, 1940); Upoznajte Johna Doea (F. Capra, 1941); Narednik York (H. Hawks, 1941); Sjeverna zvijezda (L. Milestone, 1943); I krvnici umiru (F. Lang, 1943); Imati i nemati (H. Hawks, 1944); Stogodišnje ljeto (O. Preminger, 1946); Pustinja straha (R. Walsh, 1951); Povratak Teksašanina (D. Daves, 1952); Loš dan u Black Rocku (J. Sturges 1955); Na nišanu (A. L. Werker, 1955); Kako je osvojen Divlji Zapad (J. Ford i H. Hathaway, 1962); Oscar (R. Rouse, 1966); Podržite svoga lokalnog šerifa (B. Kennedy, 1969).