BRECHT, Bertolt
traži dalje ...BRECHT, Bertolt, njem. dramatičar, pjesnik i film. scenarist (Augsburg, 10. II 1898 — Berlin, 14. VIII 1956). Jedan od najznačajnijih dramatičara XX st., tvorac epskog teatra. Filmom se bavi povremeno, isprva kao scenarist kratkometr. filmova, npr. Tajne frizerskog salona (1923) K. Valentina i Mjehuri od sapunice (1929—33) S. Dudowa. Od ekranizacije svoga prvoga kaz. uspjeha Prosjačka opera (G. W. Pabst, 1931) ogradio se još za pisanja scenarija te je čak pokrenuo sudski postupak. B. i E. Ottwaldt pišu scenarij za film Kuhle Wampe (S. Dudow, 1932), koji cenzura osakaćuje zbog kritičkoga soc. angažmana i izrazite komun. orijentacije. God. 1933. B. napušta Njemačku, a filmu se vraća iz nužde za boravka u Hollywoodu (1941—47). Studiji se koriste njegovim ugledom, ali mu ni jedan scenarij ne prihvaćaju bez korjenitih izmjena. Propada mu projekt filma o Ivani Orleanskoj (trebao ga je režirati L. Feuchtwanger), a nezadovoljan konačnom verzijom filma I krvnici umiru (F. Lang, 1943), o nacističkim zločinima u Čehoslovačkoj, tuži producenta i ovaj put dobiva spor. Vrativši se u Njemačku piše songove za Pjesmu rijekâ (J. Ivens, 1954) i scenarij (po svome kaz. djelu Majka hrabrost) za W. Staudtea, no snimanje je toga filma prekinuto 1955. Slijede ovi filmovi po Brechtovim kaz. komadima: Gospodin Puntilla i njegov sluga Matti (A. Cavalcanti, 1955, scenarij je Brecht autorizirao); Galileo (J. Losey, 1975, po kaz. predstavi istog redatelja iz 1947); presnimljene predstave Berliner Ensemblea Mati (1958) i Majka hrabrost (1961). Po Brechtovoj kratkoj priči R. Allio režira film Nedostojna stara dama (1965), a H. J. Syberberg u 8 mm film Nakon moje zadnje seobe (1971) uvrštava dokum. snimke Brechtovih proba. J. Losey se u svojim filmovima 50-ih i 60-ih godina držao Brechtova načela otuđenja (Entfremdungsefekt), po kojem autor ne smije usmjeravati gledateljeve osjećaje, nego intelekt; no i sâm Brecht je bio sumnjičav prema takvim mogućnostima filma. Brechtovi napisi o filmu objavljeni su u knjizi Tekstovi za filmove (Texte für Filme, Frankfurt am Main 1969).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.
BRECHT, Bertolt. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 15.6.2025. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/brecht-bertolt>.