BORZAGE, Frank

BORZAGE, Frank, am. redatelj, glumac i producent (Salt Lake City, Utah, 23. IV 1893 — Hollywood, 19. VI 1962). Jedno od trinaestoro djece u obitelji tal. imigranata, kao dvanaestogodišnjak počinje raditi u rudniku kako bi platio dopisnu glum. školu. U toku 1906. priključuje se kao rekviziter putujućoj kaz. družini, u kojoj tri godine kasnije debitira kao glumac. U filmovima počinje nastupati od 1912; od 1913. u Hollywoodu, gdje se priključuje producentskom poduzeću Th. H. Incea i napreduje od epizodista do protagonista, pojavivši se u naredne četiri godine u pedesetak filmova, najčešće vesternâ i komedijâ. Kao redatelj debitira 1916, a do 1918. uglavnom tumači i gl. uloge u svojim niskobudžetnim vesternima, komedijama i melodramama. Pažnju privlači tek tridesetdrugim filmom, melodramom Humoreska (Humoresque, 1920), i u tom žanru isticat će se do kraja red. karijere, razvivši i prikladan vizualni stil koji uključuje tada pionirsku upotrebu mekog fokusa i prozračne fotografije, čija je privlačnost često naglašena blagim pokretima kamere. Vrhunac afirmacije postiže krajem nij. razdoblja, kad režira Sedmo nebo (Seventh Heaven, 1927), Uličnog anđela (Street Angel, 1928) i Rijeku (The River, 1929), u kojima, unatoč tome što nije scenarist, uspostavlja prepoznatljiv tematski model karakterističan i za njegova kasnija ostvarenja; filmovi mu počinju dugim ekspozicijama u kojima se utemeljuje ljubavni odnos protagonista, koji zatim sredina dovodi u kušnju, a sve završava melodramskom katarzom, često s relig. naglascima; artificijelnost ambijenta i dekora spretno uokviruje te osjećajne drame u kojima se umjesto realističnoga pokušava iskazati univerzalno, umjesto pojedinačnoga opće. Na prvoj dodjeli Oscara (1928) B. je nagrađen za režiju Sedmog neba, a 1932. dobiva i drugog Oscara za Zlu djevojku (Bad Girl, 1931). U toku 30-ih godina B. zadržava status jednoga od najistaknutijih hollywoodskih redatelja filmovima Zbogom, oružje (A. Farewell to Arms, 1932), Čovjekov dvorac (Man's Castle, 1933), Što sad, mali čovječe? (Little Man, What Now?, 1934), Priče se događaju noću (History Is Made at Night, 1937), Tri ratna druga (Three Comrades, 1938) i Ljudska oluja (The Mortal Storm, 1940). Unatoč tome što mnoga od tih ostvarenja ukazuju na nedaće rata, prijetnju fašizma i soc. nesigurnost, ipak je u njima najdominantnije izložena tema ljudskog spasa kroz ljubav. Od druge polovice 30-ih godina brojni Borzageovi filmovi imaju i izrazito relig. teme i obilježja. Do kraja 40-ih godina B. zadržava visoku razinu stvaralaštva, no u razdoblju naglašenog okretanja realističnosti i afirmacije novih redatelja, njegova ostvarenja ne uspijevaju privući pažnju; unekoliko je izuzetak Mjesečina (Moonrise, 1949), drama o obiteljskom prokletstvu, nakon koje slijedi desetgodišnja stanka, pa novi pokušaj uključivanja u film. produkciju ratnom melodramom Kineska lutka (China Doll, 1958) i biblijskim spektaklom Veliki ribar (The Big Fisherman, 1959). Dva mjeseca prije smrti Udruženje američkih filmskih redatelja dodjeljuje mu Nagradu D. W. Griffith »za izuzetni doprinos na području filmske režije«. Zbog nepoznavanja njegovih najboljih ostvarenja, 50-ih i 60-ih godina B. je gotovo zaboravljen, no brojne retrospektive 70-ih godina uvrstile su ga u klasike am. filma. — Uključivši i posljednji nedovršeni, režirao je ukupno 101 film, postižući uglavnom uspjehe.

Ostali važniji filmovi: Djeca prašine (Children of the Dust, 1923); Tajne (Secrets, 1924); Krug (The Circle, 1925); Lijenčina (Lazybones, 1925); Bračni ugovor? (Marriage License?, 1926); Sretna zvijezda (Lucky Star, 1929); Morali su vidjeti Pariz (They Had to See Paris, 1929); Pjesma mog srca (Song o' My Heart, 1930); Liliom (1930); Tako mlad kako se osjećaš (Young As You Feel, 1931); Mlada Amerika (Young America, 1932); Tajne (Secrets, 1932, remake vlastitoga istoimenoga nij. filma iz 1924); Nema veće slave (No Greater Glory, 1934); Šetnja udvaranja (Flirtation Walk, 1934); Živeći na sigurnom (Living on Velvet, 1935); Nasukan (Stranded, 1935); Čežnja (Desire, 1936); Veliki grad (Big City, 1937); Manekenka (Mannequin, 1938); Sporno putovanje (Disputed Passage, 1939); Neobični tovar (Strange Cargo, 1940); Neprestano nasmiješena (Smilin' Through, 1941); Kazališna kantina (Stage Door Canteen, 1943); Sestra njegovog sluge (His Butler's Sister, 1943); Dok se ponovno ne sretnemo (Till We Meet Again, 1944); Karibi (The Spanish Main, 1945); Veličanstvena lutka (Magnificent Doll, 1946); An- tinea (Antinea, l'amante della città sepolta, 1961, dovršili E. G. Ulmer i G. Masini).

LIT.: F. Lamster, Souls Made Great through Love and Adversity: The Film Work of Frank Borzage, New Jersey/ London 1981.