BOLESLAWSKI, Richard

BOLESLAWSKI, također Boleslawsky, Richard (pr. ime Ryszard Srzedńicki), am. redatelj polj. podrijetla (Varšava, 4. II 1889 — Hollywood, 17. I 1937). Prije I svj. rata glumi u Moskovskome akademskom hudožestvenom teatru u komadima koje režira Stanislavski, o kojem kasnije piše knjigu. Od 1914. glumi u rus. filmovima, a 1915. debitira kao redatelj (Tri susreta — Tri vstreči). Nakon Oktobarske revolucije i sudjelovanja u jednome propagandnom filmu (Kruh — Hleb, 1918, kao suredatelj i glumac), B. odlazi u Poljsku i u građanskom se ratu kao konjički oficir bori protiv Sovjeta, a djeluje i u antisovjetskoj film. propagandi (npr. Čudo nad Vislom — Cud nad Wisła, 1920/21, u 2 dijela). Zatim, u Njemačkoj glumi u filmu Žigosani (1922) C. Th. Dreyera, a onda odlazi u SAD; ondje je isprva kaz. redatelj na Broadwayu; od 1929. u Hollywoodu, gdje najprije režira glazb. točke u Velikoj paradi (F. C. Newmeyer, 1930). Neki njegovi filmovi (a snimio ih je u Rusiji, Poljskoj i SAD, dvadesetak) — kao Raspućin i carica (Rasputin and the Empress, 1933), u kojem igraju svo troje članova slavne glum. porodice Barrymore, Šareni veo (The Painted Veil, 1934, po romanu W. S. Maughama), sa G. Garbo i H. Marshallom, Jadnici (Les misérables, 1935, po V. Hugou), te Clive od Indije (Clive of India, 1935), sa R. Colmanom — ubrajaju se u vrhunske hollywoodske melodramatske i romant. filmove onog doba; najuspjelijim se pak smatra Alahov vrt (The Garden of Allah, 1936) — zbog inventivne uporabe tek otkrivenog kolora i ulogâ Ch. Boyera i M. Dietrich.

Ostali važniji filmovi: Tri kuma (The Three Godfathers, 1936); Podivljala Theodora (Theodora Goes Wild, 1936); Posljednji časovi gospođe Cheyney (The Last of Mrs. Cheyney, 1937, umro pri kraju snimanja; dovršio G. Fitzmaurice).