BLOM, August

BLOM, August, dan. glumac i redatelj (Kopenhagen, 26. XII 1896 — Kopenhagen, 10. I 1947). Isprva kaz. glumac. Kao film. redatelj debitira 1906. filmom Monokl (Monoclen). Stvorio je žanr uglađene salonske melodrame i u dan. okvirima postavio osnove → sustava zvijezda, otkrivši i lansirajući niz film. zvijezda, tako Astu Nielsen, Else Froelich, Claru Wieth-Pontoppidan, Olafa Fönssa i Valdemara Psilandera. Često je uzimao knjiž. djela kao polazište za svoje filmove, poput Hamleta (1910), Robinsona Crusoea (1911) i Prometeja (Prometheus, 1919). U salonskim melodramama često koristi paralelnu radnju i višestruke ekspozicije kao dekorativni element kadra. Kao film. glumac, postigao je velik uspjeh u serijalu (3 filma) Doktor Nikola (1908 — 09) V. Larsena, kao i u filmu Vjenčanje revolucije (1909) istoga autora; 1914. B. je kao redatelj snimio novu verziju Vjenčanja revolucije (Revolutions bryllup), i taj je film, koji slikovito prikazuje nar. život i običaje, njegovo najpopularnije i najuspjelije djelo. Od njegovih pov. filmova ističe se Atlantida (Atlantis, 1913), posebno glede rekonstrukcije okoliša i pokreta masa, zbog čega pojedini historičari filma to djelo smatraju najznačajnijim spektaklom, snimljenim prije tal. filma Cabiria (1914) G. Pastronea i ostvarenjâ D. W. Griffitha. Najplodniji je redatelj zlatnog doba dan. kinematografije, a, zajedno s F. Holger-Madsenom, smatra se i njezinim pionirom.

Ostali važniji filmovi: Na vratima zatvora (Ved faengslets port, 1911); Avijatičar i novinareva supruga (Flyveren og journalistens hustru, 1911); Balerine (Balletdanserinden, 1911); Crni kancelar (Den sorte kansler, 1912); Tajna vaze (Vasens hemmelighed, 1913); Propast svijeta (Verdens undergang, 1915); Maharadžina miljenica (Maharajaens yndlingshustru, 1918); Njegov dobri duh (Hans gode genius, 1920); Velika moć (Den store magt, 1924); Dragun Njezine Milosti (Hendes Naade dragone, 1925).