BITZER, Billy

BITZER, Billy (pr. ime Gottfried — negdje Johann Gottlob — Wilhelm Bitzer), am. snimatelj (Roxbury, Massachusetts, 21. IV 1872 — Hollywood, 29. IV 1944). Isprva radi kao srebrnar, a od 1894. za kompaniju poduzetnikâ patentima Magic Introduction; kad je ta kompanija 1896. počela eksploatirati film. kamere i projektore mutoscope W. K. L. Dicksona (promijenivši ime u American Mutoscope and Biograph Company), B. postaje njezin električar, a ubrzo i vodeći snimatelj. Većinom snima film. novosti, npr. predizbornu kampanju u korist Williama McKinleya (1896) i Španjolsko-američki rat (1898), malo zatim i kratkometražne igr. filmove. Prilikom boksačke borbe Jeffries—Sharkey (1899) postavlja 400 rasvjetnih tijela iznad ringa i tako, tvrdi se, kao prvi koristi umjetnu rasvjetu. God. 1908. postaje stalnim snimateljem D. W. Griffitha, i s njim surađuje punih šesnaest godina; suradnja se zbog međusobnog sukoba prekida 1924; za Griffitha ponovno radi od 1928. Snima sva najznačajnija djela toga prvog velikana film. umjetnosti, npr. Juditu iz Betulije (1914), prvi am. cjelovečernji igr. film, pa Rađanje jedne nacije (1915) i Netrpeljivost (1916); potonji je snimljen isključivo pri prirodnom osvjetljenju; kako bi ostvario što spektakularnije snimke, B. u tom filmu koristi specijalno konstruirana 14m visoka kolica, a snima i iz balona. U Francuskoj 1917. snima ratne događaje; oko 20000m snimljenog materijala predstavlja jedinstven dokument o tim danima. Srce svijeta (1918) i Slomljeni cvjetovi (1919) obiluju eteričnim efektima, osobito u izgradnji svjetla (krupni planovi L. Gish).

Bitzeru pripisuju oko 1000 filmova (velikom većinom kratkometražnih), koji su pretežno snimljeni Pathé kamerama. Posljednji svoj rad ostvaruje 1929 (Gospodarica pločnika D. W. Griffitha). Po dolasku zv. filma radi kao serviser u Muzeju moderne umjetnosti, na odjelu filma. Od 1940. do smrti nesposoban je za rad zbog invaliditeta; umire od srčanog udara.

Prvi veliki snimatelj u povijesti filma, B. otkriva ili usavršava (često slučajno) mnoge značajne izume i postupke. Snima pri postojećem svjetlu, npr. plamenu (Rađanje jedne nacije, 1915) ili svjetlu svijeće, u zoru ili u sumrak; među prvima koristi mekocrtač, stražnje svjetlo za osvjetljavanje glumaca, odtamnjenje i zatamnjenje, maskira dijelove slike, bavi se problemima šminke (M. Pickford), pokretâ kamere (pomoću tzv. dolly-kolica u filmu Rađanje jedne nacije), funkcionalnog korištenja krupnog plana i detalja. Služi se irisom, čime sužava ili proširuje vidno polje. Iznimno spretan, sâm gradi razne dodatke za kameru.

Posebnih zasluga za razvoj film. umjetnosti B. ima i kao Griffithov suradnik; njihova suradnja bila je toliko bliska da je kadikad teško zaključiti koliki je bio njihov individualni udio u brojnim teh. inovacijama, a i režijskim rješenjima.

Njegove autobiografske bilješke objavljene su 1973. kao knjiga memoara Billy Bitzer, njegova priča (Billy Bitzer — His Story).

Nagrada am. snimatelja (Billy Bitzer Award) trajni je spomen na njegovu plodnu djelatnost i velik doprinos film. umjetnosti.

LIT.: E. Barnow, The Magician and the Cinema, New York/London 1981.