BIROC, Joseph

BIROC, Joseph, am. snimatelj (New York, 12. II 1903). Član ASC. Za vrijeme II svj. rata kapetan u rodu veze; kao prvi am. snimatelj bilježi oslobođenje Pariza. U profesionalnu kinematografiju ulazi 1945. Vrhunski je profesionalac, pokazavši se jednako vještim i u crno-bijeloj tehnici (stvaranje ugođaja) i u koloru (preferira šarenilo u kadru, a manje harmoniju i dramaturgiju boje). God. 1953. snima prvi 3-D igr. film Bwana đavao A. Obolera. Kasnije snima brojne filmove katastrofe u kojima uspijeva pokazati sve svoje zanatsko umijeće. Omiljeni je snimatelj R. Aldricha, za kojega snima, među ostalim, Atak (1956), Tiho, tiho, Šarlota (1965), Grissomova banda (1971), Grad opasnosti (1975) i dr., a češće surađuje i sa S. Fullerom (Let strijele, 1956; Verboten!, 1959). Na televiziji radi brojne serijske, dokum. i reklamne filmove. Nekoliko puta predlagan za Oscara, koji, zajedno s → F. Koenekampom, napokon i dobiva 1974. za rad na filmu Pakleni toranj (1974) J. Guillermina.

Ostali važniji filmovi: Divan život (F. Capra, 1946); Sastanak u Hondurasu (J. Tourneur, 1953); Tekstilna džungla (R. Aldrich i V. Sherman, 1957); Vrata Kine (S. Fuller, 1957); Priča o FBI (M. LeRoy, 1959); Zbogom, ptičice (G. Sidney, 1963); Rusi dolaze (N. Jewison, 1966); Umorstvo sestre George (R. Aldrich, 1968); Detektiv (G. Douglas, 1968); Legenda o Lylah Clare (R. Aldrich, 1968); Kasno je za heroje (R. Aldrich, 1970); Jedan vlak za dvije skitnice (R. Aldrich, 1973); Vruća sedla (M. Brooks, 1974); Zatvorski krug (R. Aldrich, 1974); Po zakonu i pendreku (R. Aldrich, 1978); Posljednja Posidonova avantura (I. Allen, 1979); Ima li pilota u avionu? (J. Abrahams, D. i J. Zucker, 1980); Djevojke iz Californije (R. Aldrich, 1981); Hammett (W. Wenders, 1982).