BIRO, Lajos
traži dalje ...BIRO, Lajos, brit. scenarist i dramatičar madž. podrijetla (Nagyvárad, 22. VIII 1880 — London, 9. IX 1948). Kao već afirmirani bečki dramatičar i pripovjedač stiže 1924. u Hollywood, u prvom redu da bi prodao prava na ekranizaciju svojega kaz. komada Carica (Czarina, 1912) redatelju E. Lubitschu, koji tako realizira film Zabranjeni raj (1924). B. nakon toga ostaje u Hollywoodu pišući scenarije kojima podilazi ukusu am. publike, koja tih godina vapi za idealiziranim sjajem iščezle evr. aristokracije. Zahvaljujući tome Carica je ponovno snimljena 1945. pod naslovom Kraljevski skandal (O. Preminger), a jedan drugi Biroov komad, Hotel Imperial, ekraniziran je čak tri puta: 1927. u režiji M. Stillera, 1939. u režiji R. Floreya, a 1943. prihvatio se tog predloška redatelj B. Wilder u filmu Pet grobova do Kaira. Ruska dvorska sredina nekoliko puta je zastupljena u Biroovim scenarijima, posebice u filmovima Posljednja zapovijed (J. von Sternberg, 1928) i Katarina Velika (A. Korda, 1934). B. 1932. odlazi u Englesku i nastavlja pisati scenarije za produkciju A. Korde, od kojih su najznačajniji Privatni život Henrika VIII (A. Korda, 1933) i Bagdadski lopov (M. Powell, T. Whelan i L. Berger, 1940).
Ostali važniji filmovi: Put svega živog (V. Fleming, 1927); Žuti ljiljan (A. Korda, 1928); Noćna straža (A. Korda, 1928); Začarana kuća (B. Christensen, 1928); Obožavanje (F. Lloyd, 1928); Služba za dame (A. Korda, 1932); Privatni život Don Juana (A. Korda, 1934); Vitez bez oklopa (J. Feyder, 1937); Četiri pera (Z. Korda, 1939); Idealni suprug (A. Korda, 1948).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.
BIRO, Lajos. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.6.2025. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/biro-lajos>.