BIOGRAPH

BIOGRAPH (puno ime American Mutoscope and Biograph Company), kompanija koju su zbog prodaje mutoskopa (varijacija Edisonova kinetoskopa) i biografa (kamera i projektor u istoj spravi) 1896. godine osnovali W. K. L. Dickson, H. N. Marvin, E. Koopman i H. Casler. U početku konkurent Edison Company (od koje su se njegovi osnivači odvojili), B. se 1908, da bi zaštitio postojeće patente, ujedinjuje s tom i još 7 kompanija u Motion Pictures Patent Company. Uočivši veliku potražnju za filmovima, kompanija, uz svoju osnovnu djelatnost, već 1897. započinje s vlastitom film. proizvodnjom u malom studiju, improviziranom na krovu uredskog bloka na Manhattanu. God. 1906. ona otvara studio u newyorškoj 14. ulici, a 1910. slijedi opću selidbu film. produkcije u Californiju. Vodeći redatelj Biographa bio je D. W. Griffith, koji je od 1908. do 1913. snimio oko 400 kratkih filmova, stvorivši prve velike zvijezde am. filma: M. Pickford, L. i D. Gish, M. Senetta (koji za Biograph i režira), R. Harrona, M. Marsh i popularnu »Biographovu djevojku« F. Lawrence; zahvaljujući njima, B. postaje jednom od proizvodno i stvaralački najznačajnijih kompanija iz pionirskog razdoblja am. filma. Ne cijeneći dostatno nadarenost i značenje svojih suradnika, B. ih novčano slabo stimulira, te istodobno odbija financirati skuplje i ambicioznije Griffithove projekte. Revoltiran, Griffith se 1913. pridružuje kompaniji Mutual, odvodeći snimatelja B. Bitzera i većinu glumaca. B. se od tog gubitka ne oporavlja; 1915, u antitrustovskoj kampanji am. vlade, pada pod stečaj.

LIT.: G. Hendricks, Beginnings of the Biograph, New York 1964; K. R. Niver, Mary Pickford, Comedienne, Los Angeles 1969; R. M. Henderson, D. W. Griffith: The Years at Biograph, New York 1970; K. R. Niver, Biograph Bulletins 1896—1908, Los Angeles 1971.