BASEVI, James

traži dalje ...

BASEVI, James, am. scenograf engl. podrijetla (Plymouth, 1890). Studirao arhitekturu. Po dolasku u Hollywood 1924. djeluje u novoosnovanome film. studiju MGM kao majstor spec. efekata (1926 — 38); pod pokroviteljstvom gl. scenografa kuće C. Gibbonsa radi scenografiju za nekoliko posljednjih nij. filmova, npr. za ratni film Velika parada (K. Vidor, 1925). U zv. filmu posvećuje se razradbi spec. efekata, tako za dramatičnu sekvencu potresa u filmu San Francisco (W. S. Van Dyke, 1936) te za prizor oluje u Uraganu (J. Ford, 1937). Nakon povratka scenografiji (1938), B. surađuje u djelima mnogih istaknutih redatelja, posebice u vesternima J. Forda, nastojeći dizajnom karavanskih kola, doseljeničkih gradova i vojničkih utvrda dočarati epiku i mitologiju am. Zapada. Kao scenograf (ili koscenograf) sudjelovao je u ukupno 92 filma.

Ostali važniji filmovi: Kraljičine ispovijedi (V. Sjöström, 1925); Toranj laži (V. Sjöström, 1925); Orkanski visovi (W. Wyler, 1939); Dugo putovanje kući (J. Ford, 1940); Zakon Divljeg zapada (W. Wyler, 1940); Duhanski put (J. Ford, 1941); Omča za vješanje (W. A. Wellman, 1943); Nebo može čekati (E. Lubitsch, 1943); Čitava je klapa tu (B. Berkeley, 1943); Sirotica iz Lowooda (R. Stevenson, 1944); Čamac za spašavanje (A. Hitchcock, 1944); Moja draga Klementina (J. Ford, 1946); Dvoboj na suncu (K. Vidor, 1947); Ulica Madeleine br. 13 (H. Hathaway, 1947); Bumerang (E. Kazan, 1947); Na apaškoj granici (J. Ford, 1948); Tri kuma (J. Ford, 1949); Junaci Zapada (J. Ford, 1949); Karavana hrabrih (J. Ford, 1950); Istočno od raja (E. Kazan, 1955); Tragači (J. Ford, 1956).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

BASEVI, James. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 13.6.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/basevi-james>.