ARNŠTAM, Lev Oskarovič

traži dalje ...

ARNŠTAM, Lev Oskarovič, sovj. redatelj i scenarist (Jekaterinoslav, danas Dnjepropetrovsk, 13. I 1905 — 1980). Diplomirao je na lenjingradskom konzervatoriju. Isprva pijanist i kaz. skladatelj, da bi se 1929. posvetio filmu. Snimatelj je zvuka u prvim sovj. zvučnim filmovima (npr. Sama, 1931, G. M. Kozinceva i L. Z. Trauberga i Zlatne gore, 1931, S. J. Jutkjeviča), u kojima uspješno usklađuje zvuk i sliku. Izražajnost zv. kulise osobito mu uspijeva u Kontraplanu (1933) Jutkjeviča i F. M. Ermlera, u kojem je i koscenarist i pomoćnik redatelja. God. 1934. radi s Jutkjevičem sovjetsko-tur. kompilacijski dokum. film Ankara, srce Turske (Ankara — serdce Turcii), a 1936. po vlastitom scenariju režira svoj prvi igr. film Prijateljice (Podrugi). To je prikaz emocionalnog sazrijevanja triju mladih bolničarki Crvene armije u razdoblju revolucije i građanskog rata; u njemu iskazuje karakteristične vrline svoga red. opusa: vještinu rada s glumcima, sklonost lirskim naglascima i autentičnost pov. rekonstrukcije. Njegov najpoznatiji film Zoja (1944) jedno je od uspjelijih ostvarenja skromne sovj. proizvodnje tijekom II svj. rata; to je patriotski intonirano djelo o mladoj komsomolki i partizanki Zoji Kozmodemjanskoj, koja herojski gine za domovinu. U poratnom razdoblju uglavnom režira biografske filmove: Glinka (1947, o životu slavnog skladatelja) i Pouka iz povijesti (Urok istorii, 1957, suredatelj I. A. Pirjev; sovjetsko-bug. koprodukcija o Georgi Dimitrovu). Također režira i piše scenarije za filmove o baletu (npr. Romeo i Julija — Romeo i Džul'etta, 1955).

Ostali važniji filmovi: Drugovi (Druz'ja, 1938); Pet dana, pet noći (Pjat' dnej — pjat' nočej, 1961, istočnonjemačko-sovj. koprodukcija).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

ARNŠTAM, Lev Oskarovič. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.7.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/arnstam-lev-oskarovic>.