BOLOGNINI, Mauro

BOLOGNINI, Mauro, tal. filmski i kazališni redatelj (Pistoia, 28. VI 1922). Studirao arhitekturu u Firenci i scenografiju na Centro Sperimentale u Rimu. Isprva asistira L. Zampi, a potom u Francuskoj Y. Allégretu i J. Delannoyu. Njegovi prvi dugometr. film Naći ćemo se u tunelu (Ci troviamo in galleria, 1953), o svijetu music-halla, prošao je nezapaženo, no već filmom Zaljubljeni (Gli innamorati, 1955), prikazanim u Cannesu 1956, svraća pozornost na sebe. Kao redatelj jasnoga tematskog usmjerenja, B. se ubrzo iskazuje ciklusom o dezorijentiranoj mladoj generaciji 50-ih godina — Mladi muževi (Giovani mariti, 1957), Hrabra noć (La notte brava, 1959) i Jedan dan u Rimu (La giornata balorda, 1960); koscenarist sva tri filma bio je Bologninijev dugotrajni utjecajni suradnik P. P. Pasolini (prema njegovom je romanu i snimljena Hrabra noć), a sklonost ekranizacijama knjiž. djela B. potvrđuje i poč. 60-ih godina filmovima Senilnost (Senilità, 1962) i Agostino (1962), stvorenim prema istoimenim romanima I. Sveva i A. Moravije. U to vrijeme zamjećuje se i jedna zanimljiva crta Bologninijeva svjetonazora — mizoginija: žena kao kobna suputnica muškarca postaje čestim motivom njegovih filmova; tako u Lijepom Antoniju (Il bell'Antonio, 1960), protagonist (M. Mastroianni) je impotentni mladić prema kojem žene ne pokazuju razumijevanja, a u Stranputici (La viaccia, 1961) mladić sa sela (J.-P. Belmondo) postaje žrtvom bezosjećajne prostitutke. U kasnijoj fazi stvaralaštva, B. u filmu Ljubav u Firenci (Metello, 1970, po V. Pratoliniju) nastoji uravnotežiti ljubavnu melodramu sa soc. kritikom, prikazujući radničke nemire u Firenci oko 1900. Njegov cinični pesimizam osobito se ogleda u filmu Nasljedstvo (Eredità Ferramonti, 1976), gdje je žena ponovno utjelovljenje zla. U ovome, kao i u mnogim dr. filmovima, B. stvara atmosferu nemira i razdora među protagonistima koji su u svojim postupcima ograničeni vlastitom posesivnošću, te težnjom za moći i potčinjavanjem svojih bližnjih. — B. često režira i u kazalištu.

Ostali cjelovečernji filmovi: Kraljičini vitezovi (I cavalieri della regina, 1954); Zlatna žila (La vena d'oro, 1955); Stražar, nadstražar, narednik . . . (Guardia, guardia scelta, brigadiere, maresciallo, 1956); Namiguša Marisa (Marisa la civetta, 1957); Snađite se (Arrangiatevi, 1959); Korupcija (La corruzione, 1963); Gospođica de Maupin (Madamigella di Maupin, 1965); Arabella (1967); Jednog prekrasnog studenog (Un bellissimo novembre, 1968); Potpuno prirodno (L'assoluto naturale, 1969); Bubù (1970); Optužba za ubojstvo jednog studenta (Imputazione di omicidio per uno studente, 1971); Buržujka (Fatti di gente per bene, 1974); Libera, ljubavi moja (Libera, amore mio, 1975); Po starim stubama (Per le antiche scale, 1976); Veliko ključanje (Gran bollito, 1977); Dama s kamelijama (La signora delle camelie/La dame aux camélias, 1980, u Francuskoj).

LIT.: G. P. Brunetta/J. A. Gili, Bolognini, Roma 1977.