FLEISCHER, Richard

FLEISCHER, Richard, am. redatelj (New York, 8. XII 1916). Sin Maxa F. (→ Fleischer, braća). Studirao medicinu na sveučilištu Brown, a zatim dramsku umjetnost na Yaleu. God. 1937. osniva kaz. trupu Arena Players, a poč. 40-ih godina usmjerava se prema filmu i radi za kompaniju RKO u Pathéovim žurnalima i realizira dokum. filmove. Režira niz epizoda u dokum. seriji o II svj. ratu To je Amerika (This Is America, 1945), a i pokretač je, producent i redatelj kompilacijske serije o nij. filmu Blic sjećanja (Flicker's Flashbacks, 1945). Za cjelovečernji dokum. film Nacrt za smrt (Design for Death, 1948) nagrađen je Oscarom.

U cjelovečernjem igr. filmu debitira 1946 — obiteljskom dramom Dijete razvoda (Child of Divorce), a potom režira niskobudžetne filmove različitih žanrova, osobito se nametnuvši akcionim dramama tmurnog ugođaja, inspiriranim klasicima film noira, poput Uskog ruba (The Narrow Margin, 1950), klaustrofobičnog thrillera o dugom sprovođenju zatvorenikâ vlakom. Izuzetno produktivan, Fleischer režira i spektakularnije produkcije, npr. ekranizaciju romana J. Vernea 20 000 milja pod morem (20 000 Leagues under the Sea, 1954), te pov. melodramu Vikinzi (The Vikings, 1958). Šezdesetih godina F. se gubi u neujednačenosti, stilskoj pretencioznosti i variranju uspostavljenih obrazaca, premda Fantastično putovanje (Fantastic Voyage, 1966), prikaz pustolovinâ u ljudskom krvotoku, podsjeća na klas. hollywoodske produkcije i potvrđuje njegovo zanimanje za znanstvenofantastične teme, a Bostonski davitelj (The Boston Strangler, 1968), studija zločinca podvojene ličnosti, nastavlja se na ranije redateljevo zanimanje temama iz policijskog miljea i analizom zločina određenog psihopatol. poremećajima. Potonjem je tematski sličan Ubojica s Rillington Placea (10 Rillington Place, 1971), realiziran u Vel. Britaniji, Fleischerovo možda ponajbolje ostvarenje: pedantno koristeći autentičan slučaj londonskog ubojice (R. Attenborough), F. majstorski razvija dramaturgiju suspensea. Ukrštajući novi realist. trend s vlastitim red. postupkom, F. ostaje jednim od najaktivnijih hollywoodskih redatelja i 70-ih godina, a njegovi istaknuti filmovi — kriminalistički Noćna patrola (The New Centurions, 1972), znanstvenofantastični Zeleno sunce (Soylent Green, 1973), melodrama s robovlasničkoga am. Juga Mandingo (1975) i biografski Nevjerojatna Sarah (The Incredible Sarah, 1976) — iskazuju sve vrline i mane prosedea tog redatelja: nasuprot pretencioznosti, razvučenosti i sklonosti patetici stoje vrsno profiliranje karakterâ, zgusnuti ugođaj, neurotični naboj red. svjetonazora, obilježenog i brutalnim odnosom prema likovima. Do 1984. režirao je više od 40 igr. filmova.

Ostali važniji filmovi: Tjelohranitelj (Bodyguard, 1948); To je dakle New York (So This Is New York, 1948); Glineni golub (Clay Pigeon, 1949); U zamci (Trapped, 1949); Pljačka oklopnog kamioneta (Armored Car Robbery, 1950); Sretno doba (The Happy Time, 1952); Divlja subota (Violent Saturday, 1955); Djevojka na crvenoj baršunastoj ljuljački (The Girl in the Red Velvet Swing, 1955); Bandido (1956); Između neba i pakla (Between Heaven and Hell, 1956); Kroz planine Divljeg zapada (These Thousand Hills, 1958); Prinuda (Compulsion, 1959); Velika igra (The Big Gamble, 1961); Baraba (Barabbas, 1962, u Italiji); Doktor Doolittle (Doctor Doolittle, 1967); Che! (1969); Tora! Tora! Tora! (1970); Slijepi teror (Blind Terror/See No Evil, 1971); Posljednja šansa (The Last Run, 1971); Don je mrtav (Don Is Dead, 1973); Mr. Majestic (1974); Kraljević i prosjak (The Prince and Pauper, 1977); Djevojka iz plemena Ashanti (Ashanti, 1979); Pjevač jazza (The Jazz Singer, 1980, remake istoimenoga prvoga zv. filma A. Croslanda iz 1927); Conan II (Conan the Destroyer, 1984).