PERKINS, Anthony

PERKINS, Anthony, am. filmski, kazališni i tv-glumac (New York, 4. IV 1932). Sin glumca Osgooda P., školuje se na Rollins Collegeu i sveučilištu Columbia. Glumiti počinje već sa 12 godina u ljetnom kazalištu. Na filmu debitira 1953 (Glumica G. Cukora), potom (do 1956) nastupa na televiziji i u kazalištu (velik uspjeh u drami R. Andersona Čaj i simpatija u režiji E. Kazana). Ugled nadarenoga film. glumca stječe u drugoj polovici 50-ih godina; javivši se u razdoblju afirmacije tipa → buntovnika bez razloga, P. utjelovljuje isključivo nesigurne, neurotične, tjeskobom i strahom obuzete predstavnike mlade generacije (npr. kao kveker u Prijateljskom uvjeravanju, 1956, W. Wylera /nominacija za Oscara za epizodu/, kao igrač baseballa koji doživljuje živčani slom u filmu Strah izbija, 1957, R. Mulligana i kao neiskusni šerif u Metalnoj zvijezdi, 1957, A. Manna). Definitivno se potvrđuje likom psihopatskog ubojice koji pati od Edipova kompleksa u Psihu (1960) A. Hitchcocka; to glum. ostvarenje pojedini kritičari smatraju najboljim u cjelokupnom Hitchcockovu opusu. Nakon toga nastupa u još 2 zapažena filma: kao Josef K. u Procesu (1962) O. Wellesa prema glasovitom Kafkinu romanu i kao Hipolit u osuvremenjenoj Fedri (1962) J. Dassina, dok velik uspjeh u publike ostvaruje u melodrami Volite li Brahmsa? (1961, nagrađen na festivalu u Cannesu) A. Litvaka. Visok, tanak i bljedoput, za svoju dob izrazito mladalačkog izgleda, uz to narušena zdravlja (navodno kao posljedica uloge u Psihu), u drugoj polovici 60-ih godina nastupa rijetko, da bi se filmu ponovno redovitije posvetio 70-ih godina (često i u Evropi, posebno Francuskoj). Staru slavu pokušava vratiti filmom Psiho II (R. Franklin, 1983), no bez većeg uspjeha; ustrajući ipak na liku Normana Batesa, 1986. sâm režira Psiho III (Psycho III). U tom se razdoblju izdvaja tek uloga vjerskog fanatika zaljubljenog u ženu koja vodi dvostruki život u Zločinima iz strasti (1984) K. Russella. Do 1988. glumio je u oko 50 filmova.

Ostale važnije uloge: Usamljenik (H. Levin, 1956); Brana na Pacifiku (R. Clément, 1958); Žudnja pod brijestovima (De. Mann, 1958); Posljednja obala (S. Kramer, 1959); Zelena zdanja (M. Ferrer, 1959); Nevjerojatna priča (J. Logan, 1960); Pet milja do ponoći (A. Litvak, 1962); Mač i vaga (A. Cayatte, 1963); Očaravajuća glupača (É. Molinaro, 1963); Gori li Pariz? (R. Clément, 1966); Skandal (C. Chabrol, 1967); Slatki otrov (N. Black, 1968); WUSA (S. Rosenberg, 1970); Kvaka 22 (M. Nichols, 1970); Razmetna desetljeća (C. Chabrol, 1971); Sudac za vješanje (J. Huston, 1972); Što se dogodilo sa Sheilom (H. Ross, 1973, i koscenarist); Voljena Molly (S. Lumet, 1973); Ubojstvo u Orijent-ekspresu (S. Lumet, 1974); Sjeti se mog imena (A. Rudolph, 1978); Moćni i zločinci (W. Richert, 1979); Dvaput žena (G. Sluizer, 1979); Napad na platformu Jennifer (A. V. McLaglen, 1980).