MILLS, John

MILLS, John, brit. filmski, kazališni i tv-glumac (North Elmham, 22. II 1908). Otac → Hayley M. Sin nastavnika i kaz. činovnice, isprva radi kao službenik. Od 1929. član kaz. zbora u kojem pjeva i pleše; u putujućoj kaz. družini zapaža ga N. Coward i 1931. angažira za svoj komad Kavalkada. Od 1932. glumi i na filmu — isprva u epizodama a od II svj. rata i u gl. ulogama. Onižeg rasta, izraza u kojem se miješaju blagost i strogost, odajući osobu povučenu i skromnu ali pouzdanu i sigurnu u sebe, M. je do 1960. i za kritiku i za publiku jedan od najpopularnijih i »najengleskijih« glumaca, oličenje brit. »srednje klase«; tek povremeno nastupa i u am. filmovima. Najpoznatiji je po voj. ulogama (npr. Borimo se na moru, 1942, N. Cowarda i D. Leana, Ulica Waterloo, 1944, S. Gilliata, Scott od Antarktike, 1948, Ch. Frenda /naslovna/ i Melodije slave, 1960, R. Neamea /nagrada na festivalu u Veneciji/), koje tumači najčešće od poznatih brit. glumaca. Kritika smatra da je najbolje uloge ostvario u djelima D. Leana: Dickensova junaka zbunjena životnim okolnostima u Velikom iščekivanju (1946), priprostoga postolarskog radnika u Hobsonu u neprilici (1954) i seoskog idiota u Ryanovoj kćeri (1970), za koju je nagrađen Oscarom za epizodu; izdvaja se još uloga rus. seljaka u Ratu i miru (1956) K. Vidora. Nakon 1960. popularnost mu opada ali ne i broj uloga; ipak, češće glumi u kazalištu i na televiziji (npr. tv-serija Quatermass). Do 1987. nastupio je u oko 90 filmova. Redatelj je i producent filma Postala je ciganka (Sky West and Crooked, 1965). God. 1976. primio je počasno plemstvo (Sir).

I njegova starija kći Juliet Mills poznata je glumica.

Ostale važnije uloge: Zbogom, gospodine Chips (S. Wood, 1939); Velika blokada (Ch. Frend, 1941); Mladi gospodin Pitt (C. Reed, 1942); Zaronit ćemo u zoru (A. Asquith, 1943); Sretna obitelji/Obitelj Gibson (D. Lean, 1944); Put prema zvijezdama (A. Asquith, 1945); Čovjek listopada (R. W. Baker, 1947); Jutarnji odlazak (R. W. Baker, 1950); Priča o Colditzu (G. Hamilton, 1955); Dunkerque (L. Norman, 1958); Hladno kao led u Aleksandriji (J. L. Thompson, 1958); Bio sam Montyjev dvojnik (J. Guillermin, 1958); Tigrov zaljev (J. L. Thompson, 1959); Švicarska obitelj Robinson (K. Annakin, 1960); Ljepotica otoka (T. Kotcheff, 1962); Operacija Strijela (M. Anderson, 1965); Prljavi posao (B. Forbes, 1965); Pogrešna kutija (B. Forbes, 1966); Porodične stvari (R. Boulting, 1967); Chuka (G. Douglas, 1967); Oh, kakav divan rat! (R. Attenborough, 1969); Trči divlje i slobodno (R. C. Sarafian, 1969); Skandali jedne lady (R. Bolt, 1972); U pandžama lava (R. Attenborough, 1972); Surova Oklahoma (S. Kramer, 1973); Ljudski faktor (E. Dmytryk, 1975); Tragovi ucjene (M. Winner, 1978); Zora u zemlji Zulu (D. Hickox, 1979); Gandhi (R. Attenborough, 1982); Sahara (A. V. McLaglen, 1983).

LIT.: M. Hayley Bell, What Shall We Do Tomorrow, New York 1969