LAMPRECHT, Gerhard

LAMPRECHT, Gerhard, njem. redatelj, scenarist i povjesničar filma (Berlin, 6. X 1897 — Zap. Berlin, 17. V 1974). Studirao povijest umjetnosti. Po povratku iz I svj. rata otpočinje film. karijeru kao scenarist. Režira od 1921, često prema knjiž. predlošcima. Uz A. Fancka jedan je od rijetkih njem. redatelja 20-ih godina koji nije sudjelovao u ekspresionističkom pokretu. Prvi uspjeh postiže solidnom ekranizacijom romana Th. Manna Buddenbrookovi (Die Buddenbrooks, 1923). Među vodeće njem. redatelje svrstava se soc. dramom Zloglasni (Die Verrufenen/Der fünfte Stand, 1925) i oštrom socijalnokritičnom studijom o djeci iz sirotinjskih četvrti Nezakoniti (Die Unehelichen, 1926). Poznat i izvan Njemačke postaje filmom za djecu Emil i detektivi (Emil und die Detektive, 1931) s mnoštvom vrhunski vođenih malih glumaca; scenarij je po istoimenomu slavnom romanu E. Kästnera napisao B. Wilder. Sljedeći veliki uspjeh polučuje muz. filmom na rubu fantastike Princeza Turandot (Prinzessin Turandot, 1934). Aktivan i nakon II svj. rata, osobito se istaknuo potresnom antiratnom dramom Negdje u Berlinu (Irgendwo in Berlin, 1946), o neizvjesnoj sudbini vojnika i mlade generacije uopće u Njemačkoj neposredno nakon rata. Režirao je više od 40 igr. filmova. — Kao povjesničar njem. filma neumorno je skupljao domaće filmove koji su postali osnova Deutsche Kinemathek, osnovane 1962. u Zap. Berlinu (kojoj je bio prvi direktor). Objavio je katalog Njemački nijemi film 1903-1931 (Deutsche Stummfilme 1903-1931, 1967, u 9 svezaka).

Ostali važniji filmovi: Groblje živih (Der Friedhof der Lebenden, 1921); Bježeće sjene (Fliehende Schatten, 1922); Druga (Die Andere, 1924); Hanzeati (Die Hanseaten, 1925); Dvostruki moral (Zweierlei Moral, 1930); Između noći i jutra (Zwischen Nacht und Morgen, 1931); Crni husar (Der schwarze Husar, 1932); Špijuni na djelu (Spione am Werk, 1933); Izvjesni gospodin Gran (Ein gewisser Herr Gran, 1933); Jednom velika dama (Einmal grosse Dame, 1934); Barkarola (Barcarole, 1935); Čudan gost (Ein seltsamer Gast, 1936); Žuta zastava (Die gelbe Flagge, 1937); Madame Bovary (1937); Kockar (Der Spieler, 1938); Ljubljena (Die Geliebte, 1939); Žena na rijeci (Frau am Strom, 1939); Djevojka u predsoblju (Mädchen im Vorzimmer, 1940); Clarissa (1941); Diesel (1942); Konji moga oca (Meines Vaters Pferde, 1953); Anđeo s plamenim mačem (Der Engel mit dem Flammenschwert, 1954); Nadstražar Borck (Oberwachtmeister Borck. 1955).