KRASNA, Norman

KRASNA, Norman, am. scenarist, redatelj, producent i pisac (Corona, New York, 7. XI 1909 — 1. XI 1984). Školovao se na sveučilištima New York i Columbia te na Brooklyn Law School, baveći se uz to film. kritikom i uređivanjem kaz. rubrikâ u više newyorških listova. Poč. 30-ih godina afirmira se kao kaz. pisac, a nešto kasnije postaje direktorom za publicitet kompanije Warner Bros. Scenar. radom bavi se od 1932, nametnuvši se do kraja desetljeća kao jedan od vrhunskih scenarista komedijâ (od 1937. povremeno te filmove i producira). Za 32 godine scenar. karijere napisao je četrdesetak scenarija, uglavnom komedijâ zablude, čiji se zaplet zasniva na »pogrešnoj identifikaciji« (njegovo iskustvo autora vodviljâ); najvirtuoznije ju razvija u svome najuspjelijem radu Ruke preko stola (M. Leisen, 1935, u suradnji), gdje manikirka zavodi siromašnog playboya misleći da je bogataš, te u Ljepotici iz New Orleansa (R. Clair, 1941), gdje gl. junak evr. useljenicu smatra damom iz visokog društva. Isti motiv javlja se i u njegovim rijetkim scenarijima turobnijeg ugođaja, tako u Zakonu linča (F. Lang, 1936), gdje histerična svjetina želi objesiti nevino optuženoga. Za scenarij komedije zabluda (njegova red. debija) Princeza O’Rourke (Princess O’Rourke, 1943), o pilotu koji se zaljubi u plemkinju misleći da je pučanka, nagrađen je Oscarom. Pedesetih godina režira još 2 filma (Mamurluk /The Big Hangover, 1950/ i Ambasadorovu kći /The Ambassador’s Daughter, 1956/ koja postiže priličan komerc. uspjeh) i sa J. Waldom suosniva vlastito producentsko poduzeće, dok mu se scenar. rad bazira na rutinskim adaptacijama vlastitih kaz. komada ili novim verzijama ranijih film. hitova. S filma se povukao 1964.

Ostali važniji filmovi (kao scenarist): Žena protiv sekretarice (C. Brown, 1936, u suradnji); Ti i ja (F. Lang, 1938, priča i koadaptacija); Neudata majka (G. Kanin, 1939); Gospodin i gospođa Smith (A. Hitchcock, 1941); Vrag i gospođica Jones (S. Wood, 1941); Počelo je s Evom (H. Koster, 1941); Indiskrecija (S. Donen, 1958, po vlastitom komadu); Daj da se volimo (G. Cukor, 1960); Moja gejša (J. Cardiff, 1962).