HESTON, Charlton

HESTON, Charlton (pr. ime Charles Carter), am. filmski, kazališni i tv-glumac (Evanston, Illinois, 4. X 1923). Studirajući dramsku umjetnost na sveučilištu Northwestern, nastupio je 1941. u 16mm amat. filmu Peer Gynt D. Bradleyja, a sudjelovao je i u radio-dramama u Chicagu. God. 1943—46. služi u ratnom zrakoplovstvu. Povratkom u civil ubrzo debitira kao kaz. glumac (Antonije i Kleopatra G. B. Shawa na Broadwayu 1947). Zapažen je i u tv-ulogama Marka Antonija u Juliju Cezaru, Petruccija u Ukroćenoj goropadnici i Heathcliffa u dramatizaciji Orkanskih visova. Film. glumi vraća se u daljem amat. filmu D. Bradleyja Julije Cezar (1950), kao Marko Antonije, a profesionalno debitira iste godine u Mračnom gradu W. Dieterlea. Uspon do zvijezde započinje spektaklom Najveća predstava na svijetu (1952) C. B. De Millea; otada glumi u mitsko-biblijskim spektaklima, pov. spektaklima, pustolovnim filmovima, vesternima, znanstvenofantastičnim filmovima i sl., proslavivši se kao izraziti »epski« junak, u širokom registru od snažnih, prodornih i nepopustljivih, ali i svakodnevnih karaktera, pa do natprosječnih, genijalnih i nadnaravnih ličnosti poput Mojsija u Deset zapovijedi (1956) C. B. De Millea ili Michelangela u Agoniji i ekstazi (1965) C. Reeda; za sličnu, naslovnu ulogu u Ben-Huru (1959) W. Wylera nagrađen je Oscarom. Visok, atletskog stasa, markantne glave modrih očiju, izdužena lica, orlovskog nosa i jakih čeljusti, stvara dojam intenzivne fiz. prisutnosti, ali i pribranosti, samopouzdanja i dostojanstva. Kod Hestona je fiz. moć u službi nagovještaja duhovnih napora i napetosti, no svojim ulogama teži stvoriti dodatnu izuzetnost film. lika i pojave te tako prevladati impozantnu tjelesnu snagu u ime izvjesne »aristokratske« distanciranosti i nedodirljivosti (osobito u velikim spektaklima). I u realist. ulogama H. tumači dinamične osobnosti što se žele nametnuti drugima i utjecati na okolinu, ali otkriva i ljudsko nesavršenstvo, uzaludnost i ograničenost: npr. u filmovima Ruby Gentry (K. Vidor, 1952), kao aristokrat kojeg ubija ljubavnica, Ogoljela džungla (B. Haskin, 1953), kao zemljoposjednik koji se bori protiv najezde mravâ, Velika zemlja (W. Wyler, 1958), kao tvrdokorni nadzornik ranča, Dodir zla (O. Welles, 1958), kao meks. policajac sukobljen s korumpiranim policijskim kapetanom, i Prisiljen da ubije (T. Gries, 1968), kao usamljeni i potišteni kauboj. Ipak, gl. područje Hestonova glum. izražavanja ostaju spektakli, tako El Cid (A. Mann, 1961), 55 dana u Pekingu (N. Ray, 1962), Najveća priča ikad ispričana (G. Stevens, 1965), Knez ratnik (F. J. Schaffner, 1965), Sierra Chariba (S. Peckinpah, 1965), Kartum (B. Dearden, 1966) i Planet majmunâ (F. J. Schaffner, 1968). God. 1972. debitirao je kao redatelj filmom Antonije i Kleopatra (Anthony and Cleopatra), a 1982. režirao i akcionu dramu Zlatna groznica (Mother Lode/Gold Fever). Do 1984. nastupio je u više od 50 filmova. Predsjednik je Američkoga filmskog instituta. Objavio Život glumca: dnevnik 1956—1976 (The Actor's Life: Journals 1956—1976). God. 1977. primio je Jean Hersholt Humanitarian Award.

Ostale važnije uloge: Divljak (G. Marshall, 1952); Udaljeni horizonti (R. Maté, 1955); Lucy Gallant (R. Parrish, 1955); Troje žestokih (R. Maté, 1956); Gusar (A. Quinn, 1958); Olupina broda Mary Deare (M. Anderson, 1959); Gospodar Havaja (G. Green, 1963); Simfonija heroja (R. Nelson, 1967); Tajna Planeta majmunâ (T. Post, 1969); Broj jedan (T. Gries, 1969); Gospodar otoka (T. Gries, 1970); Zeleno sunce (R. Fleischer, 1973); Zemljotres (M. Robson, 1974); S. O. S iz Boinga 747 (J. Smight, 1974); Tri mušketira (R. Lester, 1974); Četiri mušketira (R. Lester, 1975); Bitka za Midway (J. Smight, 1976); Zakon mržnje (A. V. McLaglen, 1976); Dvije minute panike (L. Peerce, 1976); Kraljević i prosjak (R. Fleischer, 1977).

LIT.: J. Williams, The Films of Charlton Heston, London 1974; J. Rovin, The Films of Charlton Heston, Jersey City 1978; J. Williams, Heroes of the Movies: Charlton Heston. A Biography, Godalming 1982.